PRIVREDA
Tvornica najpoznatijih gumenih bombona na svijetu slavi 100 godina
Medvjedićima od želatine i puževima od sladićeva korijena porodična komapnija Haribo iz Bonna osvojila je svijet. Ali upravo za 100. godišnjicu nezadovoljstvo izaziva povećanje cijena i zatvaranje jedne tvornice.
Svakoga dana oko 160 miliona “zlatnih medvjedića” izlazi iz tvornice Haribo. Uz to su tu još puževi od korijena sladića i drugi slatkiši.
Kompanija osnovana 13. decembra 1920. u Bonnu nije samo vodeći proizvođač slatkiša od želatine i sladića u Njemačkoj. Prema vlastitim navodima, Haribo je i u SAD-u ove godine postao vodeći proizvođač slatkiša, ako se izuzmu proizvodi od čokolade, piše Deutsche Welle.
Već od početka ove godine Haribo slavi svoj stoti rođendan opsežnom kampanjom. Ali upravo jubilarna godina pokazala se kao ne osobito jednostavna za taj koncern. I to ne samo zbog korone.
Na istoku Njemačke je zgražanje izazvala najava zatvaranja tvornice u saskom Wilkau-Haßlau. Saska je nakon toga prekinula saradnju na promotivnoj kampanji s tom kompanijom.
Uključio se i savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) i pozvao vodstvo kompanije da još jednom razmisli o svojim planovima.
Ali Haribo je ostao kod svojih planova. Zatvaranje je nužno s obzirom na konkurentnost i buduću orijentaciju Hariba, rekao je jedan glasnogovornik kompanije.
Sporno povećanje cijena
Sporno povećanje cijena koje je zahtijevao Haribo dovelo je do toga da kupci u diskontnom lancu Lidl već mjesecima ne mogu naći Haribo-proizvode na policama. I trgovinski lanac Edeka je neko vrijeme obustavljao prodaju proizvoda Hariba. Ali izgleda da je taj problem izglađen. “Kod Edeke se ponovo popunjavaju police”, kažu u Haribu.
Ni korona-kriza nije zaobišla ovog proizvođača slatkiša. Istina, komapnija je, po vlastitim navodima, imala povećanje prometa u prvom polugodištu ove godine u prehrambenim trgovinama.
Ali istovremeno je opao promet na aerodromima i željezničkim stanicama.
Osim toga, djelomični lockdown u Njemačkoj pokazuje da ljudi rjeđe idu u kupovinu nego ranije i da onda kupuju na veliko, kaže jedan glasnogovornik kompanije Haribo. “Često nedostaje opuštenost koja je važna za proizvod koji se kupuje spontano kao naš”, kaže on.
Kompaniju je 1920. u jednom stražnjem dvorištu osnovao izučeni slastičar Hans Riegel.
Ime je sastavio od prva dva slova svoga imena i prva dva slova sjedišta kompanije: HAns RIegel BOnn. Kompanija je brzo rasla. Već 1922. su se u prodaji pojavili prvi voćni “gumeni medvjedići”. 1925. je Riegel počeo s proizvodnjom slastica od sladićevog korijena (lakriz). Danas Haribo zapošljava 7000 ljudi u svijetu, ima tvornice u 10 zemalja i slatkiše izvozi u više od 100 zemalja.
Samo u Njemačkoj je na tržištu oko 300 proizvoda, u cijelom svijetu oko 1000. Jedna od tajni uspjeha je prilagođavanje proizvoda okusima tipičnim za neko podneblje. Od 2018. glavno sjedište kompanije nije više u Bonnu, nego u obližnjem Grafschaftu, koji pripada pokrajini Rheinland-Pfalz.
Uprkos koroni, Haribo s optimizmom gleda u budućnost. “Nama je jako važno američko tržište. Tu vidimo i za iduće godine veliko tržište i mogućnost daljnjeg rasta za Haribo”, kaže jedan glasnogovornik kompanije. Trenutno se u saveznoj državi Wisconsinu gradi prva Haribova tvornica u Sjevernoj Americi.
Istovremeno kompanija jača svoju prodaju preko interneta. Nepokrivenih područja još ima u Aziji. U Njemačkoj o tome nema govora: udio na tržištu slastica od voćnog želea i sladićevog korijena varira između 56 i 60 posto.
Aktuelnu raspravu o pretjeranom konzumiranju šećera Haribo ne smatra problemom za svoju budućnost. “Skrivenog šećera o kojem se puno govori kod Hariba nema”, naglašava glasnogovornik ove kompanije.
“Zlatni medvjedići”, puževi od sladićevog korijena i ostali proizvodi ove kompanije nisu osnovne živežne namirnice, nego proizvodi za užitak, kaže on. I toga su potrošači svjesni. I zato kompanija s optimizmom gleda i na idućih stotinu godina. Jer “ljudi će uvijek rado jesti slatkiše”, piše Deutsche Welle.
Biznisinfo
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca