PRIVREDA
Vidović: Postepeni privredni oporavak od polovine godine, potpuni u 2022.
Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da će negativan uticaj virusa korona najvjerovatnije potrajati i u prvoj polovini ove godine, ali da nakon toga i sprovođenja vakcinacije stanovništva očekuje postepeni privredni oporavak, a potpuni u 2022.
Vidovićeva je u vezi sa ovogodišnjim budžetom od 3,795 milijardi KM rekla da su i dalje prioritet očuvanje funkcionisanja zdravstvenog sistema, privrede, radnih mjesta i redovnih isplata penzija, socijalnih i drugih davanja.
– Sve to će biti urađeno i građani ne treba da brinu. Privredi će na raspolaganju biti nešto više od 450 miliona KM, što direktno iz budžeta, što iz Kompenzacionog fonda i putem Garantnog programa. Takođe, nastojaćemo da pomognemo u saradnji sa određenim međunarodnim faktorima koji nude povoljne kredite za privredu – rekla je Vidovićeva u intervjuu Srni.
Ona je napomenula da je projektovani rast BDP-a Srpske u ovoj godini 2,6 odsto, ali da očekuje veći.
Vidovićeva ističe da već treba razmišljati o tome šta raditi na privrednom planu nakon pandemije.
– Moramo praviti koncepciju da privreda ima što veći rast i da se tada što više pokrene, da dođe do veće potrošnje, spoljnotrgovinske razmjene i proizvodnje. Dakle, cilj će biti jačanje privrede i zapošljavanje, naročito mladih u pokušaju da oni ne odlaze vani, već ostaju u Srpskoj – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da se na prijedlog resornog ministarstva od početka ove godine smanjuju ili ukidaju određena neporeska davanja i takse, zbog čega će u budžetu biti manje 10 miliona KM.
– Taj novac će se, naravno, preliti u džepove privrednika i građana što nam je i bio cilj. Takođe, nastavićemo sa smanjenjima nefiskalnih davanja i krajem godine, nakon odgovarajućih analiza, krenućemo u proces rasterećenja rada, odnosno smanjenja poreza i doprinosa uz ideju da uvedemo i porez na dividendu – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da je na tom planu bitno i sprovođenje Zakona o faktoringu koji će biti promovisan cijele ove godine jer je koristan za male privrednike i poslodavce u smislu bržeg, jeftinijeg i jednostavnijeg dolaska do obrtnih i sredstava za nabavku opreme.
– To će u velikoj mjeri doprinijeti likvidnosti privrede – rekla je Vidovićeva.
Ona je rekla da se pogotovo u kriznim situacijama mora raditi na većoj poreskoj disciplini jer kada privrednici redovno plaćaju obaveze društvo može da adekvatno reaguje i pomogne im i putem subvencija, što je rađeno u Srpskoj i biće.
„Ove godine namjeravamo da realizujemo lani planiran projekat nove fiskalizacije. Dakle, u martu ili u aprilu planiramo da se u parlamentu usvoje zakonska rješenja u vezi s tim i da se krene u njihovo sprovođenje. Želimo novi fiskalni sistem koji će otkloniti postojeće malverzacije i u okviru kojeg će se informacije o prihodu prenositi u Poresku upravu u realnom vremenu. Ovaj projekat dosta košta, ali sve to će ići na teret budžeta i privrednici neće ništa plaćati. Zadržaće fiskalne kase, samo će u njima biti drugi softver i imaća manje troškove za internet – navela je Vidovićeva.
Ona je rekla da do sada nije došlo do dogovora kada je riječ o novom kreditnom aranžmanu BiH sa MMF-om u visini 1,5 milijardi KM, jer Srpska ne prihvata stavke koje znače prenos nadležnosti sa njenog na nivo BiH.
– I dalje smo na stanovištu da to ne možemo prihvatiti ni na narednom sastanku sa ljudima iz MMF-a koji se očekuje početkom ovog mjeseca. Ako MMF bude insistirao na za nas spornim stavkama, aranžman sigurno neće biti potpisan – rekla je Vidovićeva.
Ona je istakla da je Srpska dala odgovarajuća rješenja na sve zahtjeve MMF-a koji se odnose na prenos nadležnosti, odnosno, da se to može odraditi i bez prenosa nadležnosti u skladu sa zakonima koji vrijede u BiH i Srpskoj.
Ona je, ne otkrivajući detalje, poručila da Srpska i bez MMF-ovog kredita ima izvore finansiranja i da je našla izvore potencijalnog zaduživanja.
Vidovićeva je rekla da je tačno da se Srpska ove godine planira zadužiti 845 miliona KM, ali da Republika istovremeno vraća 576 miliona.
– To znači da je naše neto zaduženje oko 270 miliona – navela je Vidovićeva.
Ona je rekla na tom planu da nije dobro iznositi netačne informacije o navodnoj prezaduženosti Srpske, kako to radi opozicija.
– Srpska uopšte nije pred bankrotom i još je jedna od najmanje zaduženih zemalja u regionu. Srpska je bila najzaduženija 2005. godine ili 59,2 odsto BDP-a kada je sadašnja opozicija bila na vlasti a nije bilo ni pandemije niti ekonomske krize. S druge strane, na kraju ove godine, sa pomenutim zaduženjem od 845 miliona KM, Srpska će biti zadužena 46,2 odsto – rekla je Vidovićeva.
Ona je ocijenila da je protekla godina u Srpskoj zbog pandemije bila vrlo teška, izazovna i nepredvidiva, ali da je jako uspješno završena s obzirom na to da je budžet bio stabilan i likvidan, te je obezbijeđeno je funkcionisanje zdravstvenog sistema i liječenje ljudi od virusa.
Vidovićeva je rekla i da se sprovođenjem brojnih i korisnih mjera, te znatnim ulaganjima u saradnji sa privrednicima i socijalnim partnerima, uspjelo kada je riječ o pomoći privredi i održavanju postojećeg broja radnih mjesta.
Preuzeto: Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca