Connect with us

ANALIZE

Industrijska konoplja u BiH zabranjena, u Srbiji bez problema raste

Objavljeno

 


Firma Bionatur Ekopro d.o.o. iz Laktaša još 2018. godine imala je sa stranim investitorom plan da pokrene uzgoj i preradu industrijske konoplje, u međuvremenu je broj takvih firmi porastao, ali posao još nisu počeli.
Zakon, naime, omogućuje uzgoj industrijske konopolje (Cannabis sativa) s ciljem proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena, za šta je firma iz Laktaša i namjeravala da je uzgaja. Međutim, uvoz sjemena za tu vrstu proizvodnje – nije im dozvoljen, iako i za to postoji zakonski osnov.

„Kao mladi privrednik sam se 2018. godine odlučio na registrovanje preduzeća, s obzirom na to da sam sa stranim investitorom imao plan pokretanja biznisa uzgoj i prerada industrijske konoplje (Cannabis sativa), što je po propisima u Bosni i Hercegovini dozvoljeno. Tad smo bili prva firma koja je podnijela zahtjev na prostoru entiteta Republika Srpska. Početkom 2020. već je bilo 12 firmi koje su podnijele zahtjeve za uzgoj i preradu industrijske konoplje, ali još nijedna nije dobila dozvolu“, kaže tridesetdvogodišnji Jovan Pavlović, vlasnik firme Bionatur Ekopro d.o.o. iz Laktaša za Radio Slobodna Evropa.

Vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek sjetvenu konoplju tretiraju kao opojnu drogu u šta se ubraja i indijska konoplja (Cannabis indica) za koju se koristi i izraz marihuana.

U Evropskoj uniji dozvoljen je uzgoj i proizvodnja industrijske konoplje koja u sebi sadrži manje od 0,2 posto THC-a. (Tetrahidrokanabinol, glavna je psihoaktivna tvar pronađena u konoplji. Pretpostavlja se da biljci služi za zaštitu od štetočina). U susjednim zemljama Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, ova vrsta konoplje se uzgaja, a u Sjevernoj Makedoniji se osim sjetvene uzgaja i indijska konoplja za medicinske svrhe.

Neuspjesi oko pokretanja biznisa u Bosni i Hercegovini natjerali su Jovana Pavlovića da se uzgojem i preradom industrijske konoplje počne baviti u Srbiji.

“Tamo sam ušao u posao sa proizvođačem koji ima sam blizu 200 hektara industrijske konoplje i koji se time bavi već nekoliko godina. Srbija sama ima oko hiljadu hektara prijavljenih za uzgoj industrijske konoplje”, pojašnjava Pavlović.

Reklama

Pavlović ne krije razočarenje što se uzgojem i preradom industrijske konoplje ne može baviti u zemlji u kojoj je rođen i živi.

“Preko 20.000 proizvoda se pravi od konoplje i koristi se u skoro svim granama od prehrane do građevinske industrije” kaže Pavlović.

Dozvolu imaju, ali uvesti ne mogu

Pravnim i fizičkim licima uzgoj konoplje (Cannabis sativa) s ciljem proizvodnje vlakana, proizvodnje sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena dozvoljen je prema Zakonu o spriječavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, usvojenom još 2006. godine. Neke od sorti se nalaze i na spiskovima sjemena koje se mogu uvesti.

Međutim, iako postoji zakonski osnov, ovo ne funkcioniše, kaže Đurica Antonić, vlasnik firme Agricola Trade d.o.o. Razboj-Lijevče iz Srpca, opštine na sjeveru BiH), koja je i registrovani uvoznik za sjemenski materijal.

“Sa Bionatur Ekopro d.o.o. iz Laktaša sam se odazvao na saradnju za uzgoj i preradu industrijske konoplje na teritoriji opština Srbac i Laktaši. Sredinom 2018. godine smo već započeli sa podnošenjem upita za dobijanje dozvole za uvoz sjemenskog materijala industrijske konoplje koja je po svim propisima ispoštovana. Ta sjemena se nalaze na sortnoj listi BiH od 2011. godine. Iako smo krajem aprila 2019. dobili i dozvolu za uvoz od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RS, do toga nije došlo”, kaže Antonić.

Reklama

Sorte koje je dozvoljeno uzgajati, uslove koje mora ispunjavati pravno ili fizičko lice za dobivanje dozvole za uzgoj konoplje, rok važenja dozvole, način njenog izdavanja, te troškove izdavanja pravilnikom propisuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Antonić navodi kako se sorta konoplje koju su htjeli uzgajati nalazi na listi za koju je to ministarstvo propisalo da je dozvoljen uvoz.

“Goran Perković, direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH nam je odbio uvoz sjemena sorte Helena sa kratkim obrazloženjem da se radi o psihoaktivnim materijama. Ovo je potpuno nelogično, jer se ta ista vrsta konoplje nalazi na sortnoj listi Bosne i Hercegovine”, kaže Antonić.

Bez odgovora iz državnih institucija

Ministarstvo vanjske trgovine BiH i Uprava za zaštitu zdravlja bilja nisu odgovorili na upit RSE zašto se u BiH ne dozvoljava uvoz sjemena i uzgoj konoplje, iako je to omogućeno zakonom.

Dozvolu za uvoz sjemena inače dobili su od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koje je bilo nadležno da dozvolu izda, jer na držvnom nivou ne postoji ministarstvo poljoprivrede, nego je ova oblast u nadležnosti entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska). Prema pravilniku ministarstva iz RS, konoplja se može uzgajati za proizvodnju vlakana, proizvodnje sjemena, za ishranu životinja i za laboratorijske i naučne svrhe.

„Kad je u pitanju sjeme, imamo osam sorti konoplje koje su upisane u sortnu listu BiH, a mi kao nadležno ministarstvo izdajemo dozvolu za uvoz sjemena. Takozvanu D dozvolu koja je potrebna za carinu na granici izdaje Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja koje se nalazi u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH”, kaže za RSE načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Saša Lalić.

Reklama

To ministarstvo je krajem decembra ove godine usvojilo novi pravilnik o načinu postupanja sa konopljom, a kojim bi se svim zainteresovanim trebao pojednostaviti postupak od nabavke sjemena do uzgoja.

Korak ka uvozu bez prepreka

Saša Lalić navodi da bi ovaj novi pravilnik koji je djelomično usklađen sa evropskom regulativom trebao da stupi na snagu već početkom 2021, nakon objavljivanja u službenom glasniku RS.

“Nakon stupanja ovog pravilnika ne bi trebao da postoji bilo koji razlog da neko pravi problem. Svaki poljoprivredni proizvođač koji se obrati našem ministarstvu, a ispuni uslove u skladu sa ovim pravilnikom, ne bi trebao da ima problema. Smatram da uslovi nisu nešto zahtjevni. Svaki proizvođač koji se želi baviti proizvodnjom dobit će od nas odobrenje, poslije toga će dobiti dozvolu da uveze sjemena i nema više nijednog razloga da mu bilo ko pravi više bilo kakav problem po pitanju uvoza. Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH je samo nadležna i ima obavezu da izda D dozvolu za uvoz sjemena konoplje koje se nalazi na sortnoj listi“, dodaje Lalić.

U drugom bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH još nema ni zakonske osnove za uzgoj konoplje.

“Mi smo kolegama iz ministarstva poljoprivrede Federacije BiH , predlagali da budemo djelomično ili skroz usklađeni i preporučili smo im da vide kako smo mi to uradili”, kaže Lalić.

Reklama

Konoplja je sredinom 20. vijeka međunarodnim konvencijama proglašena opojnom drogom u mnogim zemljama. Sedamdeset i tri države su potpisale dokument, kojim su konoplju, u to vrijeme značajnu industrijsku sirovinu, pretvorili u nelegalnu drogu.

Početkom decembra 2020., na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, Komisija za narkotike UN-a odstranila je kanabis sa liste najopasnijih droga usvojene konvencijom 1961. godine.

U cijeloj zapadnoj Evropi konoplja je dekriminalizovana, osim u Francuskoj. U Sjedinjenim Američkim Državama uvođenjem zakona o oporezivanju uzgajivača, veliki broj država je legalizovao uzgoj i prodaju svih vrsta konoplje. Samo 20 saveznih država još nije donijelo zakon o legalizaciji.

Klix.ba

ANALIZE

Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo

Objavljeno

 

Od

Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.

NEMA DOKTORA NI NA BIROU

Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.

„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.

No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?

„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

Reklama

MALE PLATE

Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.

„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.

Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?

„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.

No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.

Reklama

N1

Nastavite čitati

ANALIZE

Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000

Objavljeno

 

Od

Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.

Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.

Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.

S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.

Reklama

Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.

Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.

Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.

Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.

Nezavisne novine

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj

Objavljeno

 

Od

Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.

Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.

Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.

Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.

U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.

Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.

Reklama

Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.

Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.

Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.

„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.

Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.

Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.

Reklama

Akta.ba

Nastavite čitati

U trendu