PRIVREDA
Nova pravila nagrizaju izvozni kolač vrijedan 100 miliona KM
Prilikom izvoza na tržište Ujedinjenog Kraljevstva na robu porijeklom iz BiH od početka ove godine naplaćuju se uvozne dažbine, ali i unutrašnji porezi u skladu sa tamošnjim tarifnim režimom, što je za naše privrednike otežavajuća okolnost pri plasmanu na to bitno izvozno tržište.
Izvoz bh. robe na britansko tržište je i te kako značajan – u 2019. godini iznosio je oko 85 miliona KM, a u 11 mjeseci 2020. godine je, uprkos pandemiji, bio još veći – 101,8 miliona maraka.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH kažu da je izvjesno da će carine negativno uticati na izvoznike i njihovu konkurentnost na britanskom tržištu, posebno u smislu već ugovorenih poslova, ali i sklapanja novih poslovnih ugovora i značajnije prisustvo bh. kompanija na tržištu Velike Britanije.
„Smatramo da je potrebno što žurnije uspostaviti adekvatne trgovinske odnose, u smislu sporazuma o slobodnoj trgovini ili drugog vida trgovinskog sporazuma, kako bi se izbjegao gubitak tržišta UK, koje nosi veliki potencijal za buduću saradnju, posebno u pojedinim sektorima, npr. montažne kuće, namještaj, karton te hemijski proizvodi“, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u protekloj godini smo u Veliku Britaniju izvozili najviše rude, potom namještaj i sličnu robu, kao i neorganske hemijske proizvode.
Pero Ćorić, direktor Privredne komore Republike Srpke, ističe da će roba koja dolazi iz BiH u Velikoj Britaniji podlijegati carini kao da je, recimo, u pitanju roba iz Kine.
„To je otežavajuća okolnost i protok robe između BiH i Velike Britanije biće opterećen carinskim dažbinama u skladu sa carinskom stopom koja je na snazi za određene tarifne brojeve. Svako dodatno opterećenje ne ide u prilog ni jednoj ni drugoj strani“, kazao je Ćorić za „Nezavisne novine“.
Kako je dodao, to znači da će se za robu koja ide iz BiH prema Velikoj Britaniji morati plaćati carina, a isto se odnosi i na robu koja iz Velike Britanije stiže u BiH.
„To će na neki način u prosjeku poskupiti robu koja dolazi iz Velike Britanije za deset odsto“, istakao je Ćorić.
Nova pravila u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Velikom Britanijom zabrinula su i bh. prevoznike, koji se plaše da će i oni, u najmanju ruku, snositi dio tereta.
„To je dodatni problem koji će nam dodatno otežati i ovako tešku situaciju. Ta nova pravila donijeće nam otežavajuće okolnosti i šanse su 99 odsto da će to pasti na leđa prevoznika“, rekao je za „Nezavisne novine“ Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.
Podsjetimo, Ujedinjeno Kraljevstvo je 29. marta 2017. godine objavilo namjeru povlačenja iz Evropske unije. Nakon pregovora, Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija su postigli sporazum koji je potpisan 24. januara prošle godine.
Prema odredbama Sporazuma o povlačenju, Ujedinjeno Kraljevstvo je napustilo EU u ponoć 31. januara 2020. godine.
U prelaznom periodu do 31. decembra 2020. godine evropski zakoni su se nastavili primjenjivati unutar Ujedinjenog Kraljevstva, kao i na Ujedinjeno Kraljevstvo, uključujući međunarodne ugovore koje je zaključila Evropska unija do trenutka izlaska Ujedinjenog Kraljevstva.
U skladu s tim, trgovinske odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU su se nastavile primjenjivati u trgovini između BiH i Ujedinjenog Kraljevstva do isteka prelaznog perioda, odnosno do 31. decembra 2020. godine.
S obzirom na to da su EU i Ujedinjeno Kraljevstvo postigle dogovor o trgovinskim odnosima u okviru Sporazuma o povlačenju, za poslovnu zajednicu u BiH i druge subjekte kojih se to tiče od 1. januara ove godine, u pogledu spoljnotrgovinskog režima sa Ujedinjenim Kraljevstvom primjenjuju se nova pravila.
Naime, prestala je primjena odredaba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije u trgovinskim odnosima sa Ujedinjenim Kraljevstvom, što podrazumijeva ukidanje preferencijalnog statusa za robu porijeklom iz Ujedinjenog Kraljevstva i obavezu da se na uvoz robe iz Ujedinjenog Kraljevstva primjenjuje uvozna dažbina po MFN carinskoj stopi u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH i Odlukom o utvrđivanju carinske tarife za 2021. godinu.
Ostale mjere u pogledu spoljnotrgovinskog režima prema Ujedinjenom Kraljevstvu primjenjuju se u skladu sa principom najpovlaštenije nacije (MFN) i sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca