ANALIZE
Koliko je tržište BiH zrelo za učestaliju online kupovinu?
Kompanije koje imaju vlastite e-shop platforme su najčešće one koje se bave trgovinom na malo i veliko i alocirane su u većim gradovima u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Banjaluka, Tuzla), pokazuje istraživanje MarketMakers Sarajevo i agencije Valicon, u sklopu projekta unapređenja e-trgovine u BiH koji se realizira zajedno sa konzorcijskim partnerima Kolektiv (mojposao.ba) i Helvetas Swiss Incoorporation, izvještava Indikator.ba.
Projekt je fokusiran na kreiranje kvalitetnih prilika za zapošljavanje mladih i to u sektorima IT-a, turizma, te izvozno orjentiranih profesionalnih usluga. Jedna od četiri projektne inicijative za razvoj IT sektora se odnosi na razvoj e-tržišta u BiH.
Istraživanje je pokazalo da je obzirom na kanale prodaje, kod kompanija u BiH još uvijek najviše zastupljena tradicionalna (offline) prodaja, dok online prodaja ne zaostaje, te dvije trećine kompanija navodi da posluje online. Nakon toga, kompanije prodaju i putem direktne prodaje na adresu, putem telefona/pošte i kroz prodaju u drugim objektima, većim trgovačkim
lancima.
Kompanije koje, između ostalog, svoje proizvode/usluge nude putem e-shopa, koriste i druge online prodajne kanale, prije svega društvene mreže, ali i oglašivačke stranice (olx.ba) ili web trgovine za grupnu prodaju (ekupi.ba).
Ipak, prema iskustvu ovakvih kompanija najučinkovitiji online kanal, u pogledu ostvarenih prihoda, je e-shop, a zatim vlastita web stranica, te prodaja na oglašivačkim stranicama.
S druge strane, kompanije koje nemaju e-shop, njih polovina, prisutne su na društvenim mrežama i na oglašivačkim stranicama, te taj način online prodaje smatraju najučinkovitijim.
Kompanije koje već posluju putem vlastitog e-shopa imale su jasan cilj pri pokretanju e-shopa, a to je privlačenje novih klijenata, kupaca – onih do kojih
tradicionalnim, offline kanalima do tada nisu mogli doći. Nakon toga, polovina kompanija navodi da su e-shop otvorili jer žele ići u korak sa trendovima, konkurencijom, te da je otvaranje e-shopa jedan od logičnih koraka daljeg razvoja.
Iako, prema riječima kompanija, sam proces otvaranja e-shopa nije uvijek tekao glatko. Kao najveći izazove prilikom otvaranja navode odabir proizvoda za prodaju putem e-shopa, ali i osiguravanje dovoljno količina, stanja robe, predstavljanje proizvoda i slično. Zanimljivo je da su zakonske regulative bile najmanja prepreka za otvaranje vlastitog e-shopa.
Što se tiče upravljanja e-shopom, za njegovo vođenje se uglavnom brinu stalno zaposlene osobe u kompaniji, te daljim širenjem i razvijanjem e-shopa, postoji potencijal u vidu novih zapošljavanja.
Kompanija koje imaju svoj e-shop najvećim dijelom prodaju fizičke proizvode (85%), nakon toga slijede usluge (7%), digitalni proizvodi (6%), te iskustva (2%). Najzastupljenija kategorija proizvoda su tehnika i oprema (63%), modni asortiman (13%), igračke i pokloni (11%), te prehrambeni i FMCG proizvodi (8%) i dječja oprema (4%).
Većina kompanija (65%) koje imaju svoj e-shop su manje kompanije sa manje od 10 uposlenih.Primarno poslovanje kompanija koje imaju e-shop je unutar BiH (92%), tek rijetki posluju inostrano.
U pogledu načina plaćanja putem e-shopa, u velikoj većini slučajeva omogućavaju se različite forme plaćanja: najčešće plaćanje pouzeću pri dostavi (90%), plaćanje virmanom, po predračunu (52%), plaćanje debitnim ili kreditnim karticama (46%) i putem PayPala (26%). Najčešće kurirske službe koje koriste kompanije iz BiH su EuroExpress (42%), BH Pošta (38%), te X Express (14%), A2B (12%), Express One (10%), itd.
Kao glavni nedostaci poslovanja online, kompanije općenito navode nedostatak
interakcije sa kupcima (40%), upitnu sigurnost kupovine iz perspektive kupca (39%) (posebno istaknut problem kod kompanija koje već posluju online – 44%).
S druge strane, kompanije koje trenutno nemaju e-shop kao glavni razlog izostanka takvog vida prodaje navode općenito mali obim prodaje, manjak vremena da se bave otvaranjem eshopa, mišljenje da njihov proizvod/usluga nije pogodna za online prodaju, te na kraju i sumnja u isplativost same investicije. Također, određen procenat takvih kompanija smatra da su
troškovi postavljanja e-shopa previsoki, da je izvjestan nedostatak stručnosti u kompaniji za takav poslovni potez, te zbog toga svoje proizvode još uvijek prodaju većinom na tradicionalan (offline) način
U konačnici, kompanije smatraju da je poslovanje putem e-shopa logičan slijed razvoja svake kompanije koja se bavi trgovinom/uslugama, te generalno nemaju otklon prema takvom vidu prodaje, ali imaju vidljivu bojazan u kojoj mjeri je samo tržište BiH iz aspekta kupaca, trenutno „zrelo“ za učestaliju online kupovinu.
Tako prema riječima mnogih poslovnih subjekata populacija u BiH je još uvijek nedovoljno osviještena po pitanju online kupovine, te radije bira tradicionalni način kupovine.
Tim MarketMakers projekta, najavio je skoro lansiranje e-commerce BIH portala, čiji je cilj edukacija tržišta kako bi se kupcima i prodavcima ponudila kvalitetna i sveobuhvatna slika o e-commerce-u, te olakšao ulazak u e-trgovinu.
Indikator.ba
ANALIZE
Egzodus doktora iz Republike Srpske: Male plate i loši uslovi rada ih tjeraju u inostranstvo
Na mogući egzodus zdravstvenih radnika upozoravalo se nekoliko godina unazad. Na birou za zapošljavanje u Republici Srpskoj doktora više nema. Iscrpljenost kadra zavladala je u bolnicama i domovima zdravlja. O zadržavanju radnika povećanjem plate i boljim uslovima rada, niko ne priča. Jedine brojke koje se spominju su one odlazećih radnika.
NEMA DOKTORA NI NA BIROU
Dom zdravlja Banjaluka raspisao je konkurs za prijem nekoliko zdravstvenih radnika. Na posljednji, niko se nije javio. Šta je razlog, pitali smo rukovodstvo.
„Mislim kada bismo doktorima ponudili bolje uslove rada, bolju platu u terenskim ambulantama posebno da bi možda bio i veći odaziv i veća zainteresovanost za taj posao. Nema ni na birou doktora, a nema ni kandidata koji žele da rade“, istakla je Vedrana Antonić Kovljenović, pomoćnica direktora Doma zdravlja Banjaluka i specijalistkinja porodične medicine.
No, na birou ih ipak ima. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje nekoliko stotina medicinkog kadra, nezaposleno je. Pa se postavlja pitanje – gdje su u stvarnosti?
„Rade i kao konobari, rade i u kuhinjama, rade u supermarketima. Vrsni profesionalci odlaze da rade u parfimerije, odlaze da rade neke druge poslove manje složenosti u drugim strukama, ali nažalost za duplo veću platu i onda na taj način osiguravaju egzistenciju svoje porodice“, pojasnio je Mirko Šerbedžija iz Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.
MALE PLATE
Osim trbuhom za kruhom u inostranstvo, brojni odlaze u privatne ustanove zbog boljih uslova rada. Takvih je više od 20 u posljednjih nekoliko godina u bolnici Srbija u Istočnom Sarajevu. Iako su plate medicinarima u Kantonu Sarajevo zbog kojih su do nedavno željeli u generalni štrajk, male i takve za radnike zdravstva u RS – nedostižne.
„Najgora situacija je trenutno u bolnici u Istočnom Sarajevu gdje doktori masovno prelaze u bolnice u KS kako privatne tako i državne, specijalista u KS ima bukvalno duplo veću platu nego specijalista u RS. Uglavnom je plata glavni razlog odlaska ljekara ili u inostranstvo ili privatne ustanove“, naglasio je Jovica Mišić, opšti hirurg u bolnici Doboj.
Da je nešto bolja situacija u banjalučkoj bolnici, ne potvrđuju. Nedostaje čak – 700 radnika. U Domu zdravlja u naredne dvije godine, skoro 40 doktora će se penzionisati. Pa se postavlja pitanje – ko će ih zamijeniti?
„U zadnjih nekoliko godina je bilo više desetina doktora na birou , molbii u domovima zdravlja za posao, kako doktora porodične medicine, tako i medicinskih tehničara, ali sada nema nijednog, evo mi smo nakon pola godine uspjeli zaposliti jednog mladog doktora. Što se tiče timova hitne pomoći, bilo bi poželjno da ih ima deset timova, ali mi to nemamo sada, imamo tri mobilna tima“, navela je Nada Banjac, načelnica Službe Hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
No, to nisu jedini problemi zdravstva u RS. Da povećanja plata neće biti, poručeno im je iz resornog ministarstva. Trenutno, oni koji su ostali, nadaju se barem redovnim isplatama. S obzirom na to da je ove godine zabilježeno nekoliko kašnjenja plata i doprinosa zdravstvenim radnicima. Pa zbog svega i strah od neizvjesnosti – tjera na pakovanje kofera.
ANALIZE
Republika Srpska povećava kvotu radnih dozvola za strance na 2.000
Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske donio je odluku o izmjeni odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj, a do izmjena, odnosno povećanja kvota došlo je na zahtjev Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Kako su za „Nezavisne novine“ objasnili iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, odlukom je utvrđena kvota radnih dozvola za 2024. godinu za zapošljavanje 2.000 stranih državljana i lica bez državljanstva.
„Kvota se odnosi na 500 produženih ranije izdatih radnih dozvola i 1.500 za novo zapošljavanje. Pomenuta kvota je važeća do 31.12.2024. godine„, istakli su oni.
Da podsjetimo, prošle godine donesena je odluka za zapošljavanje 1.400 stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj i to 1.000 za novo zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva i 400 za produženje ranije izdatih radnih dozvola.
Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za „Nezavisne novine“ da je, imajući u vidu trendove, realno očekivati da će nova kvota biti dovoljna do kraja godine.
„S obzirom na to da ima veći broj poništenih radnih dozvola u periodu do sada i s obzirom na to da smo podigli kvotu na 2.000, mislimo da će taj broj biti dovoljan do kraja godine uz obećanje da ćemo, ukoliko bude nedostatak dozvola na kraju godine, korigovati odluku i povećati za potreban iznos„, kaže Aćić.
Prema njegovim riječima, stranih radnika je potrebno u svim oblastima, ali najviše ih ima u građevinarstvu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.
„U svim deficitarnim granama, što se tiče radne snage, potrebni su radnici, međutim ova tri sektora trebaju najviše ljudi iz inostranstva„, navodi on.
Takođe, na sjednici Upravnog odbora koja je održana krajem jula ove godine utvrđena je i kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2025. godinu.
„Kvota se odnosi na 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana, a ista je važeća do jula 2025. godine. Od ukupnog broja radnih dozvola, 500 će se odnositi na produžene, a 1.500 za novo zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva“, objasnili su za „Nezavisne novine“ u Zavodu za zapošljavanje Srpske.
Kada je riječ o kvotama za prvu polovinu naredne godine, Aćić ističe da će, s obzirom na trendove iz okruženja, vrlo vjerovatno doći i do korekcija te odluke.
BIZNIS
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
Banjalučka agencija „Legacy international“ u vlasništvu Đorđa Đokovića, mlađeg brata Novaka Đokovića, dobila je posao promocije Olimpijskog centra (OC) „Jahorina“ vrijedan oko 84.000 KM.
Kako se navodi u odluci o izboru najpovoljnije ponude, bila je ovo jedina ponuda koja je stigla na tender, javlja Akta.ba.
Procijenjena vrijednost ponude bez PDV-a je bila 72.200 KM, a Đoković je ponudio promociju za 72.180 KM bez PDV-a.
Agencija „Legacy international“ osnovana je u novembru prošle godine. Do sada nije imala dobijenih tendera, ali je bila zadužena za poslove oko organizacije teniskog ATP turnira „Srpska open“.
U banjalučku podružnicu registrovanu uplatio je kapital od 9.779,15 KM, a osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata. Đoković je direktor i vlasnik beogradske firme istog imena, koja se bavi organizovanjem teniskih turnira u Srbiji.
Đorđe Đoković je najmlađi je od trojice braće Đokovića koji se nakon profesionalnog tenisa posvetio biznisu, a do sada je realizovao nekoliko sportskih projekata.
Osnovna i pretežna djelatnost je rad sportskih objekata.
Inače, Đokoviću su česti gosti na Jahorini koja ima staze nazvane po Novaku Đokoviću.
Nakon mnogobrojnih posjeta porodice najboljeg tenisera, Novaka Đokovića, olimpijskoj planini prošle godine je postignut dogovor i o investicijama koje će ova porodica realizovati na Jahorini.
„Imamo tu čast da su naši česti gosti članovi porodice Đoković koji su sami po sebi svjetski poznat brend. Nakon privilegije koju smo dobili imenovanjem jahorinskih ski staza po imenu najpoznatijeg srpskog tenisera Novaka Đokovića sada Jahorina dobija i hotel u neposrednoj blizini upravo ovih staza. Naša vizija je da privučemo što više ovakvih investitora te da Jahorina u budućnosti ide rame uz rame sa najuspješnijima jer joj svim prethodno realizovanim taj status i pripada. Prije par dana na jednom kongresu sam saznao da je moj tim na koji sam beskrajno ponosan tim koji je sagradio najviše žičara na svijetu“, izjavio je tada Ljevnaić.
Dodao je da veliku zahvalnost duguje prije svega Srđanu Đokoviću sa kojim je kako kaže zadovoljstvo sarađivati i realizovati vizije koje su prije svega usmjerene na budućnost i naslijeđe za naredne generacije.
Sa ovom dogovorenom promocijom, čini se da se poslovna saradnja širi.
Akta.ba
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca