Connect with us

PRIVREDA

Welcome to Brexit: Britanci u Evropsku uniju ne mogu unijeti ni sendvič

Objavljeno

 


U britanskim preduzećima su šokirani, nisu očekivali takve trgovinske ograde i birokratiju nakon izlaska iz Evropske unije, ocjenjuje danas njemački radio Dojče vele (DW) i dodaje da stručnjaci procjenjuju da će prilagođavanje trajati godinama.

Mala scena u trajektnoj luci Huk ov Holand bolje objašnjava Bregzit od svih izjava političara proteklih mjeseci – carinik oduzima britanskom vozaču paketić sa sendvičima zamotanim u aluminijumsku foliju, navodi DW i citira razgovor između aktera u pomenutom događaju.

„U Evropsku uniju više ne smijete da unosite određenu hranu, kao što je meso, voće, povrće, riba i slično“, objašnjava carinik šokiranom vozaču.

„Mogu li bar da zadržim hljeb namazan maslacem, ako izvadim šunku“, pita putnik.

„Ne, sve se oduzima“, kaže carinik i dodaje: „Dobrodošli u Bregzit, sori…“.

Od prošlog vikenda britanski mediji puni su izvještaja o navodno neočekivanim posljedicama sporazuma o Bregzitu. „Dejli mejl“ se žali na „Bregzit-birokratiju u lukama“ i pokazuje prazne police u prodavnicama u kojima nedostaje salate, karfiola ili pomorandži, primećuje nemački radio.

Reklama

Iz Pariza, trgovinski lanac „Marks i Spenser“ javlja o problemima na odjeljenjima sa hranom, jer svoje proizvode više ne smije da izvozi u EU. Predstavnici proizvođača u tv emisijama zahtijevaju dodatne pregovore s Evropskom unijom.

Nadležni ministar Majkl Gouv istovremeno upozorava da se tokom sledećih nedjelja očekuju „značajne smetnje na granicama“, jer će više kamiona naići na strožple kontrole.

Trajektne luke, kao što je Kale, zabilježile su od Nove godine samo četvrtinu uobičajenog prometa. Čim se isprazne skladišta popunjena prije kraja prošle godine i transport ponovo dođe na uobičajeni nivo od 10.000 kamiona, na sjevernofrancuskoj obali vjerovatno će biti većih poteškoća, ocjenjuje se u tekstu.

Francuska policija, dodaje se dalje, već je upozorila da će strogo kontrolisati da više nema prelaznog vremena. Vlasnik trajekta DFDS javlja da već sada brojni kamioni ne mogu da budu propušteni zbog nedostatka dokumentacije ili zbog neodgovarajućih dokumenata.

Dostavljač paketa DPD je do sredine nedelje obustavio dostavu u EU, dok se ne razjasni kako može da radi prema novim načelima. Neki špediteri su takođe obustavili rad, jer njihovi vozači nisu dorasli novim uslovima rada i dužini čekanja.

Jedno preduzeće koje se specijalizovalo za prekograničnu onlajn-trgovinu očekuje da će korisnici tek tokom idućih nedelja da shvate šta za njih znače nova pravila nakon Bregzita s promjenom obračuna PDV-a i drugim propisima.

Reklama

„U prvim nedjeljama vidimo samo vrh ledene sante“, kaže stručnjak za trgovinu Martin Palmer iz firme „Hurikejn“. Naročito su pogođena preduzeća koja Veliku Britaniju koriste kao bazu za distribuciju robe po Evropskoj uniji.

Farmerke iz Bangladeša, recimo, moraju prilikom uvoza u Veliku Britaniju da budu ocarinjene, a ubuduće, zbog novih pravila o porijeklu robe, mora da bude plaćena carina i prilikom izvoza tih farmerki u EU – jer one nisu 50 odsto proizvedene u Velikoj Britaniji, kako zahtijevaju nova pravila, predočava DW.

Onlajn prodaja odjeće i tehničke robe vjerovatno se više neće isplatiti.

Prije Božića britanske poreske vlasti objavile su da očekuju dodatne troškove za britansku privredu od oko sedam milijardi funti godišnje. To je suma koja otprilike odgovara iznosu ranijih britanskih uplata u budžet EU.

U tekstu se napominje da kada neka zemlja izađe iz EU carinske unije onda moraju da se prave carinske deklaracije, a uz to i deklaracije o porijeklu robe, veterinarske potvrde, certifikati o standardima proizvodnje i drugo. Udruženja privrednika ocjenjuju da je ovo logistička i administrativna „noćna mora“.

„To je najveća promjena u trgovinskim odnosima između susjednih zemalja – i to od danas do sutra“, kaže trgovinski stručnjak Dejvid Henig iz „Ju-Kej trejd-foruma“. Vlada je, s jedne strane, upozoravala na probleme, a s druge, predstavnici privrede nisu shvatali da je EU osnova njihove slobodne trgovine sa Evropom, kaže Henig.

Reklama

„Doći će do prilagođavanja. Određeni izvoz već sada je obustavljen, drugi će biti kasnije obustavljen zbog rasta troškova i birokratskog opterećenja. Prilagođavanje je neizbježno i dio toga će se vidjeti tek za nekoliko godina“, očekuje Henig.

On smatra da će auto industrija napustiti Veliku Britaniju kad britanska proizvodnja postane neisplativa, a predviđa takođe da će se talasi posljedica Bregzita osjećati pet do deset godina u britanskoj privredi.

Prema njegovom mišljenju, vlada u Londonu bi morala više da pomogne preduzećima i da pregovara sa EU o pojednostavljenim procedurama na granicama. Smatra, ipak, da je nemoguće promijeniti suštinu potpisanog sporazuma, kako to zahtevaju udruženja privrednika.

„Uvijek je bilo jasno da će nastupiti veliki problem“, dodaje Henig.

Na prvoj raspravi u Evropskom parlamentu u ponedjeljak postalo je jasno da trgovinski sporazum s Velikom Britanijom neće propasti zbog ratifikacije. Predsjednik odbora za trgovinu Bernd Lange najavio je da u EP namjeravaju da temeljno pročitaju sporazum na 1.200 stranica i da je on zadovoljan njime.

I Evropska komisija je hvalila postignuti sporazum i očuvanje unutrašnjeg tržišta, prije svega fer-konkurencije. A Leon Delvo, iz generalne direkcije za trgovinu ponovio je: „Ovo je samo sporazum o slobodnoj trgovini. I druge ponude su bile na stolu, ali Britanci su se odlučili za najmanje ambiciozan sporazum“, piše DW.

Reklama

Tanjug

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu