PRIVREDA
Sam Harrington, Jysk: Održivost u poslovanju postaje sve važnija
Menadžer za održivo poslovanje kompanije Jysk Sam Harrington govorio je za naš portal o odgovornom poslovanju kompanija i koliko je ono danas važno. Šta Jysk čini kako bi doprinio održivom razvoju i na koje sve načine pomaže štednji energije i zaštiti okoliša, pročitajte u nastavku.
Jysk je porodična kompanija koja veoma drži do toga da posluje odgovorno. Šta to konkretno znači?
Kao kompanija sa značajnom ekspanzijom i rastom poslovanja imamo obavezu odgovornog ponašanja kako prema prirodi, tako i prema ljudima. Kako kompanije rastu i imaju veći utjecaj na svijet (i pozitivan i negativan), postaje sve važnije usredotočiti se na održivost. Sve više kompanija prepoznaje da je presudno ispuniti očekivanja kupaca o održivosti, ići u korak s konkurentima i biti ispred novog zakonodavstva koje zahtijeva ili potiče održivije proizvode.
Koje ste sve mehanizme uveli kako biste vodili računa o zaštiti okoliša i zdravlju ljudi?
Rad na korporativnoj odgovornosti u JYSK-u nije nov i već smo napravili puno sjajnih stvari. U vlastitom poslovanju puno se fokusiramo na poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje otpada.
Upravo smo usred transformacije JYSK ambalaže u održiviji dizajn. Postupno smo ukinuli PVC ambalažu i upravo radimo na tome da se riješimo posljednjih komada EPS ambalaže od pjene i zamijenimo alternativama koje se mogu reciklirati. Ako naručite u JYSK-u proizvode putem web shopa, proizvodi će vam biti dostavljeni u kutiji prilagođenoj veličini za vašu narudžbu, zahvaljujući tehnologiji Packsize koja se koristi u našim distribucijskim centrima.
Već dugi niz godina radimo s najvjerodostojnijim svjetskim eko-oznakama kako bismoo sigurali da materijali od kojih su izrađeni naši proizvodi dolaze iz odgovornih izvora. Na primjer, danas je sav naš drveni vrtni namještaj certificiran FSC, a sve ostalo bit će do 2025. godine.Također smo vrlo usredotočeni na osiguravanje hemijske sigurnosti, koristeći OEKO-TEX za certificiranje tekstilnih proizvoda.
Navedite nam nekoliko primjera kako štedite energiju ili na primjer smanjujete zagađenje?
Pitanje potrošnje vlastite energije je nešto na čemu JYSK radi već dugi niz godina. Konkretno mjere uključuju promjenu svjetla u našim trgovinama i distribucijskim centrima u LED, što je značajno smanjilo našu potrošnju energije.
U odnosu na naše distribucijske centre, većina je novijih zgrada, gdje je od samog početka fokus bio na uštedi energije. Što se tiče skladištenja proizvoda, to se događa u potpuno automatskim skladištima, koja su zagrijana samo na 5 stepeni, kako bi se smanjila potrošnja.
A u slučajevima gdje je JYSK sam vlasnik objekata, instaliraju se solarne ćelije.
Ove ste napore naročito intenzivirali u prethodne dvije godine?
Tako je, posljednje dvije godine poduzeli smo značajne korake, a akcijama su prethodila vrlo detaljna mjerenja i analize sa ciljem reduciranja CO2 emisije.
Koliko je teško tu odgovornost uskladiti s uspješnim poslovanjem? Jesu li mjere koje poduzimate imale negativan efekat na rezultate poslovanja?
Naša odgovornost je velika budući da radimo na razvoju rješenja i tražimo poštivanje svih definisanih standarda, a da se pri tome ne dogode značajnija odstupanja u troškovima, a koji bi se pri tome odrazili na finalnu cijenu proizvoda. Preduslov je da naši kupci dobiju bolja i održiva rješenja uz uvijek odlične cjenovne ponude.
Budući da ste proizvođač namještaja i kućnih dodataka, ovi se napori ogledaju i u proizvodima koje nudite tržištu. Kako vaši kupci i potrošači prihvataju nove trendove?
Nastojimo biti u skladu sa trendovima i ispred konkurenata kako bi jednim dijelom bili poticaj cijeloj branši. Kupci svakako cijene ovakve aktivnosti i novijim generacijama je pitanje održivosti postalo nešto što se apsolutno očekuje od svih nas.
U januaru 2021. završili ste prvi izvještaj koji pokazuje precizno stanje s emisijama bazirano na finansijskim podacima. Šta je on pokazao?
Morat ćete pratiti sveobuhvatan odgovor nakon što dovršimo Strategiju održivosti okoliša na kojoj radimo. Općenito, usredotočeni smo na proizvodnju proizvoda od odgovornijih sirovina, smanjenje klimatskih utjecaja vlastitog poslovanja i poticanje našeg opskrbnog lanca da čini isto.
Moj posao je sada da razvijem JYSK-ovu Strategiju održivosti okoliša, definiram ključne ciljeve i uključim naše donositelje odluka da ih usklade. Nismo još spremni javno objaviti kompletan akcijski plan.
Međutim, već smo najavili neke važne ciljeve oko odgovornih sirovina od drveta i pamuka. Do 2025. godine drvo koje se koristi za proizvodnju JYSK-ovih proizvoda i ambalaže, kao i sav pamuk za tekstilne proizvode, certificirat će vodeće nevladine organizacije poput Forest Stewardship Council (FSC) i Better Cotton Initiative (BCI).
Navodite kako odgovorno poslovanje nije samo stvar kompanije nego i dobavljača i svih ostalih u lancu proizvodnje i prodaje. Šta krajnji kupci mogu učiniti kako bi i oni podržali ciljeve o kojima smo govorili?
JYSK ulaže značajne napore u aktivaciju svijesti naših partnera sa kojima sarađujemo. Kao maloprodajni lanac, utjecaji naših trgovina na okoliš prilično su mali u usporedbi sa utjecajima iz našeg opskrbnog lanca. Stoga je angažiranje globalnih dobavljača i transportnih partnera zaista važno.
Cilj nam je podržati dobavljače da ispune naše postojeće i nadolazeće zahtjeve o održivosti, bez stvaranja puno dodatnog posla ili povećanja troškova. Iako su ciljevi koje postavljamo ambiciozni, niti jedna od ovih promjena neće se dogoditi preko noći, pa će biti dovoljno vremena za saradnju sa našim partnerima kako bismo prešli na održivije materijale, proizvodne procese i mogućnosti prevoza.
Što se osobne odgovornost tiče, svako od nas ima mogućnost svojim malim koracima i aktivnostima na razini kućanstva doprinijeti da se stvari značajnije pokrenu.
Biznisinfo
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca