PRAVO
Novi porodični zakon kaže da vanbračna zajednica vrijedi samo ako se registruje
ZAGREB – Nova pravila idu za tim da ne želi svaki nevjenčani par nakon tri zajedničke godine života preuzeti bračna prava i obaveze. To se, odnosi na starije parove koji ne žele promjene u tome tko će naslijediti njihovu imovinu
Nama papir nije važan, najčešći je odgovor nevjenčanih parova na pitanje zašto nisu sklopili brak. Prema sadašnjem „Obiteljskom zakonu“, vanbračna i bračna zajednica u potpunosti su izjednačene, pa nevjenčanim partnerima koji su zajedno proveli najmanje tri godine papir u mnogim situacijama nije bio važan.
Ovjerena izjava
Međutim, prema novom „Obiteljskom zakonu“, koji je u izradi, budu li vanbračni partneri željeli ostvariti bilo koje pravo koje imaju bračni drugovi, moraće se registrovati kod javnog bilježnika, prenosi Jutarnji list.
Tek nakon takve registracije smatrat će ih se vanbračnom zajednicom. U slučaju da to ne žele učiniti, kako sada stvari stoje, za državu će imati sličan status kakav sada imaju sustanari: neće imati pravo jedan preko drugog ostvarivati zdravstveno osiguranje ili poresku olakšicu, neće moći jedan od drugoga nasljeđivati, sticati državljanstvo …
Novinu o preciziranju pretpostavki po kojima će se zajednica žene i muškarca smatrati vanbračnom najavila je jučer u intervjuu Večernjem listu dr. Dubravka Hrabar, dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta i voditeljika Radne grupe za izradu novog „Obiteljskog zakona“.
Žele li učinke vanbračne zajednice, rekla je, partneri će trebati pred javnim bilježnikom dati ovjerenu zajedničku izjavu o njezinu nastanku.
Pravila u EU
U tim državama zajednicu mogu registrirati, na isti način, i istospolni i raznospolni parovi koji ne žele ući u brak. Neregistrovane zajednice, imaju pojedina prava iz drugih zakona, ali ne i prema temeljnom zakonu.
Najdalje je otišla Švedska, u kojoj su vanbračne zajednice u visokom stepenu izjednačene s bračnima bez ikakve obveze registracije. No, Švedska nudi svojim građanima mogućnost isključenja od tih prava ako ih ne žele koristiti.
Naime, neizjednačavanje vanbračnih i bračnih zajednica u Holandiji i drugim državama smatra se najvišom distancom prava osoba da odlučuju o tome na koji će način živjeti: ako nikada ne žele učine braka, država ih ne smije na njih primjenjivati. Ako ih pak žele, mogu se registrovatii ili vjenčati.
Postavlja se, naime, pitanje: žele li baš svi da nakon tri godine zajedničkog života, kako to propisuje hrvatski zakon, budu faktički u braku.
Posebno je to osjetljivo kod izvanbračnih zajednica starijih osoba koje, primjera radi, žele živjeti zajedno, ali ne žele da ih partner nasljeđuje u slučaju smrti – žele da im jedini nasljednici budu djeca iz prethodnih veza. Sada, po sili zakona, nakon tri godine zajedničkog života partner im je nasljednik.
Vanbračne zajednice zbog ovakvih su pitanja trenutno top-tema u Europskoj komisiji za porodično pravo, čija je članica i dr. Branka Rešetar s osječkog Pravnog fakulteta.
– U toku su izrade smjernica za status vanbračnih zajednica na nivou EU kako bi se praksa ujednačila i razmotrila sa svih aspekata ljudskih prava – kaže.
Pitanje raskida
Kad se uvede registracija vanbračnih zajednica, prethodno trajanje takve zajednice (u Hrvatskoj su sada propisane tri godine) postaje irelevantno. Parovi je mogu registrovati nakon pet dana, ako to žele. Raskid takve zajednice uvijek se obavlja kod tijela kod kojeg je i sklopljena – u ovom slučaju, kod javnog bilježnika.
Za raskid nije nužno da ga potpišu oba vanbračna partnera, može ga potpisati samo jedan (kao što samo jedan bračni drug može pokrenuti razvod), ali drugi partner mora biti obaviješten o raskidu.
Kako će te odredbe konkretno izgledati u prijedlogu novog „Obiteljskog zakona“ i, što je najvažnije, kako će se to odnositi na već postojeće vanbračne zajednice (hoće li svi morati kod javnog bilježnika, bez obzira na zajednički “staž”) pokušali smo juče saznati u Ministarstvu socijalne politike, nositelju izrade Porodičnog zakona, no tamo su nam odgovorili da su “sve što su imali reći vezano uz teze „Obiteljskog zakona“ već rekli”, piše Jutarnji.
Izvor: Slobodna dalmacija
PRIVREDA
I radnici i poslodavci sve češće traže zaštitu svojih prava
U posljednje tri godine radnici i poslodavci u Republici Srpskoj više od 1.200 puta našli su se oči u oči u cilju zaštite radnih prava, a najčešći razlozi zbog kojih zaposleni traže reakciju nadležnih jesu nepoštovanje platnih obaveza. (više…)
PRAVO
Zeleno svjetlo za ukidanje akciza na gorivo
Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH utvrdila je danas u Sarajevu da je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, kojim je na pola godine predviđeno ukidanje akciza na naftne derivate, usaglašen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom. (više…)
PRAVO
“Buk Bijelu” zakočili i stručni termini
Sud BiH nije presudio da je nelegalna Zajednička komisija za koncesije koja je formirana kako bi došli do rješenja u predmetu koji se tiče izgradnje hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na Drini kod Foče, ali su velike šanse da će blokade biti nastavljene, tvrdi za “Glas Srpske” predsjedavajući tog radnog tijela Milomir Amović. (više…)
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca