PRIVREDA
Niske cijene „zakopale“ domaći krompir u BiH
BANJALUKA – Iako je prije nešto više od godinu dana BiH dobila dugo očekivano „zeleno svjetlo“ za izvoz krompira u zemlje Evropske unije, domaći proizvođači još nisu iskoristili mogućnost da snažno povećaju taj izvoz, koji je, naprotiv, za godinu dana tek simbolično povećan, a broj proizvođača krompira u BiH nastavlja da se smanjuje.
Od novih tržišta, bh. proizvođači krompira su se vratili samo na hrvatsko, ali u znatno manjoj mjeri nego ranije kada Hrvatska nije bila članica EU, a tu su i tržišta Slovenije i Njemačke s izvezenih tek nekoliko šlepera krompira. Sa druge strane, zabilježen je ozbiljan pad izvoza na tržište Srbije. Uzrok za takvo stanje proizvođači vide u pokidanim vezama s nekadašnjim poslovnim partnerima, ali i izuzetno nisku cijenu krompira i tamo i ovdje, koja ne pokriva čak ni troškove proizvodnje, zbog čega mnogi od nje i odustaju, a dalji pad proizvodnje se očekuje i u narednoj godini.
Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih osam mjeseci ove godine iz BiH je izvezeno krompira u vrijednosti od 1,7 miliona maraka, što je više za tek oko 500.000 maraka u odnosu na cijelu prošlu godinu. Najveći izvoz je ostvaren u Hrvatsku i to oko 886.000 maraka, a zatim i u Norvešku 474.000 maraka, te Crnu Goru 282.329 KM, Srbiju 86.772 marke i u Njemačku tek 14.690 KM.
Međutim, ako se podaci iz ove godine uporede sa 2013. godinom, kada se do jula te godine moglo nesmetano poslovati s Hrvatskom, izvoz krompira je iznosio oko 3,1 milion maraka, od čega u Hrvatsku nešto više od dva miliona KM vrijednosti krompira.
Dakle, izvoz krompira samo u Hrvatsku je 2013. godine bio veći za 250.000 maraka nego cjelokupan izvoz krompira iz BiH u osam mjeseci ove godine. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja proizvođača povrća RS, rekao je da je višegodišnja nemogućnost izvoza krompira na evropsko tržište ostavila trag, tako da se sada zbog tih pokidanih veza teško ponovo vratiti na njega, za šta je potrebno vrijeme.
On je naveo da je drugi razlog za slab izvoz na tržište EU taj što je cijena krompira vrlo niska i tamo i ovdje, i ne postoji razlika kako bi se trgovci mogli uklopiti. „Uz to, u posljednjih godinu dana od kada nam je odobren izvoz krompira na tržište EU, nije došlo ni do povećanja proizvodnje krompira u RS. Cijena krompira posljednjih četiri-pet godina je vrlo niska, a bila je prisutna i nemogućnost izvoza i sve to je uticalo čak i na pad proizvodnje krompira“, rekao je Mastalo. Prema njegovim riječima, cijena krompira kod nas je sada od 0,15 do 0,20 KM po kilogramu, što ne pokriva ni troškove proizvodnje, dok uz sve to nema ni tražnje za krompirom, koji je jeftin i u okruženju.
„Zato smatram da će na proljeće doći do još većeg pada proizvodnje kromira u RS, jer on više nema opravdanosti za proizvodnju. Proizvođači četiri godine gube na toj proizvodnji i to više ne mogu izdržati“, kazao je Mastalo.
Dodao je da su ranije mnogo krompira za Hrvatsku izvozili u maju i junu svake godine, a u kasnijim mjesecima dosta manje, jer Hrvatska u jesen ima veliku proizvodnju. „Mi prvi krompir dobijamo iz Hercegovine, pa onda iz Lijevče polja, to je u maju i junu, i to je ranije nego u Hrvatskoj, pa smo to koristili da izvozimo. A kada dođe njihov krompir, onda je teže plasirati robu tamo“, istakao je Mastalo. Međutim, on je naglasio da su neki izvoznici koji su prije zabrane plasirali krompir na to tržište zatvorili firme i sada treba da se pojave neki novi koji će preuzeti izvoz i povezati se s tamošnjim tržištem i tako plasirati domaći rani krompir na hrvatsko tržište.
Podsjećamo da je Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Evropske komisije, odgovoran za bezbjednost hrane, na sastanku krajem marta prošle godine pozitivno ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao „zeleno svjetlo“ Evropskoj komisiji za pripremu uredbe kojom proglašava da u BiH nema prstenaste truleži krompira, koja je bila uslov za odobravanje izvoza.
Potom je krajem jula prošle godine odluka Evropske komisije kojom je BiH proglašena za zemlju u kojoj nema prstenaste truleži krompira objavljena u „Službenom listu EU“, čime je nakon nekoliko godina raznih procedura i završen proces izdavanja dozvole BiH da izvozi krompir u EU.
Izvor: Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca