Connect with us

PRIVREDA

Više od 200 firmi u BiH žele kupiti vakcine za radnike

Objavljeno

 


Bolje spriječiti što više ako možemo, a možemo, moto je pod kojim je direktor kompanije „Sinkro“ iz Sarajeva Omar Kuštrić pokrenuo inicijativu da vlasnici privatnih kompanija u BiH kupe vakcine protiv korona virusa za svoje radnike.

„Zaposlenici su, uglavnom, ljudi mlađe dobi i dok oni dođu na red za vakcinisanje, mnogi će se zaraziti, odsustvovati sa posla i širiti zarazu, a dugoročne posljedice bolesti još ne znamo“, obrazložio je ovu odluku na svom Facebook profilu Kuštrić, direktor firme koje se bavi proizvodnjom namještaja.

Kako bi išao proces nabavke?

„Imamo 520 radnika, 520 života, životnih priča. Kroz razgovor smo došli na ideju da bi možda to bilo interesantno pokrenuti, da se bar osjećamo da nešto radimo, da na neki način doprinosimo”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Alma Kuštrić, menadžerka za ljudske resurse u kompaniji “Sinkro”, navodeći kako su ljudi u privatnom sektoru navikli da sami rješavaju svoje probleme.

Iz neformalnog susreta i razgovora nekoliko privrednika pokrenula se ozbiljnija priča, pojašnjava za RSE Adnan Smailbegović predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH koje želi inicijativu realizovati.

Inicijativa, kaže on, podrazumijeva da se privatne kompanije koje žele kupiti vakcine za svoje radnike, pridruže nabavci koju obavljaju entiteti, te plate i osiguraju dovoljnu količinu vakcina.

Reklama

„Ideja je da se mi s nekom količinom našom tu „zakačimo“, da je isfinansiramo i da te donacije idu ciljano prema našim radnicima i prema lokalnim domovima zdravlja odakle su naše firme. Jedan dio firmi je veoma zainteresovan i da to donira lokalnoj zajednici, tamo gdje djeluju i da imaju neku lokalnu odgovornost“, kaže Smailbegović.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH, nakon ponovljenog roka za dostavu ponuda za nabavku vakcina protiv COVID-19, odabrala je 16. marta kompaniju Medimpex d.o.o. i naložila entitetskom Zavodu za javno zdravstvo da sa ovom firmom potpiše ugovor za nabavku 500.000 Sputnik V vakcina.

Ta vakcina nema dozvolu Svjetske zdravstvene organizacija (WHO) i Evropske agencije za lijekove (EMA).

Od četiri ponuđača koji su poslali dokumentaciju za nabavku vakcina protiv COVID-a 19, samo je kompanija Medimpex dostavila kompletnu do roka koji je istekao u utorak, 16. marta u 16 sati, saopšteno je iz Vlade Federacije BiH.

„Ugovorom treba definirati da ponuđač garantuje dobro izvršenje posla, da je količina prvog kontingenta najmanje 100.000 vakcina, a rok za njegovu isporuku tri radna dana od dana potpisivanja akreditiva“, navodi se u saopštenju Vlade.

Do sada se na upite o tome žele li učestvovati u nabavci odazvalo, kako kaže Smailbegović, oko 200 zainteresovanih kompanija svih profila i veličina u Federaciji BiH.

Reklama

„Ovo je naš način da mi to nekako poguramo i ubrzamo i da investiramo dio naših sredstava. Nije nam to neki veliki problem, bar za većinu firmi, a s druge strane to ima i neku poslovnu logiku, jer vi, ipak, zaštitite zdravlje radnika, njihovih porodica, smanjiće se bolovanja, smanjiće se nedolasci na posao. Ja sam imao tu nesreću da prebolujem koronu i znam šta znači i ta vakcina, a i kakva je ta korona bolest“, kaže Smailbegović.

U dva mjeseca više od 13.000 radnika na bolovanju zbog korone

Poslodavci iz Federacije BiH stupili su u kontakt i s kolegama u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Republici Srpskoj. I oni su ideju prihvatili, kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije „Krajina klas“ Saša Trivić.

„Mi smo kontaktirali moguće uvoznike tih vakcina. Imamo nekakvo njihovo okvirno obavještenje da bi se, u nekom roku od mjesec dana, po nekim povećanim cijenama u odnosu na standardne, mogao obezbijediti jedan dio vakcina. Za nas je to prihvatljiva varijanta“, potvrdio je Trivić.

Kako ističe Trivić, samo u novembru prošle godine, veliki broj poslodavaca imao je problema sa funkcionisanjem firmi, jer je veliki broj radnika bio bolestan.

„Mi smo upravo dobili podatke za decembar i novembar, gdje smo samo od korone imali prosječno po 13.500 radnika koji su bili na bolovanju. Znači, nas ta bolovanja koštaju značajno više nego vakcine. Smatram da poslodavci koji imaju mogućnost treba da ulože dio sredstava u preventivno čuvanje zdravlja radnika, samim tim i uštede sredstava“, navodi on.

Reklama

O tome da se stanje komplikuje govore i podaci da je prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske zbog izolacije usljed zaraze korona virusom, odnosno kontakta sa zaraženim, od marta do septembra sa posla u RS odsustvovalo ukupno 10.293 radnika na manje od 30 dana. Bolovanja dužih od 30 dana, koja idu na teret Fonda, bilo je tek 681.

I u kompaniji „Sinkro“ kažu da je situacija sa širenjem korona virusa sve gora u posljednje vrijeme, kako za radnike, tako i za poslodavce. Vakcinom ne samo da štite život, nego i zajedničku egzistenciju, pošto je, prema riječima Alme Kuštrić, ova kompanija porodični biznis u koji su uložili sve.

„To je način zaštite naših radnika, ne samo njihovog zdravlja, nego njihovih života, njihovih porodica. Svi su oni u kreditima, mi ne možemo sebi dozvoliti da samo čekamo da se neko smiluje, a mi da u jednom momentu blokiramo sve i da ne možemo raditi”, pojašnjava Kuštrić za Radio Slobodna Evrops (RSE).

Biznisinfo

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu