Connect with us

PRIVREDA

Malina – perspektivna kultura u Srpskoj

Objavljeno

 

 


Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je BiH u prvih 10 izvoznika u svijetu maline, tako da je ona perspektivna kultura u Republici Srpskoj, posebno u područjima gdje se tradicionalno gaji, kao što su Podrinje i Romanija.

Prije sastanka o unapređenju konkurentnosti u sektoru malinarstva, Pašalić je istakao da proizvodnja maline u Republici Srpskoj može biti i bolja, samim tim što u Srpskoj ima oko 750 hektara pod malinom, ali da su prinosi po hektaru niski i iznose sedam do osam tona po hektaru, što nije dovoljno.

– Osim sadnje novih zasada, jedini način da unaprijedimo tu proizvodnju jeste povećanje prinosa po jedinici površine. Naš cilj je da imamo 12, 13 do 15 tona maline po hektaru, a to možemo samo primjenom novih znanja i tehnologija – rekao je Pašalić u Istočnom Sarajevu.

Prema njegovim riječima, cilj današnjeg sastanka jeste da bude postignut dogovor o tome kako da se ta znanja prenesu sa univerzitetskih profesora u ovoj oblasti, preko savjetodavne službe, do proizvođača malina.

Pašalić je istakao da je dogovoreno da Ministarstvo i lokalne zajednice zajedno izdvoje određena sredstva kako bi se angažovalo devet inžinjera poljoprivrede, odnosno savjetodavaca koji će obići sve proizvođače maline, a prepoznati su u 11 opština Podrinja i Romanije.

On je rekao da agronomi četiri puta tokom sezone obiđu proizvođače i ukažu im na eventualne greške koje prave, a sve s ciljem poboljšanja prinosa maline.

Reklama

– Najbolja investicija je kada ulažete u znanje i njegovo prenošenje – rekao je Pašalić i dodao da je za ovo obezbijeđeno više od 50.000 KM – pola Ministarstvo i lokalne zajednice, a drugu polovinu otkupljivači malina.

On je podsjetio da se 99 odsto maline koja se proizvede u Republici Srpskoj smrzne i izvozi, te dodao da je kao kultura takva da se ne može dugo čuvati u svježem stanju.

– Svaki kilogram proizvedene maline u Republici Srpskoj Ministarstvo poljoprivrede sufinansira određenim iznosom, u zavisnosti od cijene maline, a proizvođače podržavamo i tako što im obezbjeđujemo 30 odsto od vrijednosti svake investicije – rekao je Pašalić, te dodao da se otkupljivači maline podržavaju u sufinansiranju izgradnje hladnjače ili opreme za smrzavanje ili čuvanje.

Malinar iz Rudog Mirko Mišković rekao je da je u proizvodnji maline u prethodnom periodu nastupila kriza, da je došlo do pada otkupne cijene, tako da su proizvođači zapustili svoje zasade.

Prema njegovim riječima, dolazak agronoma na zasade maline je bio dobar potez, jer su sagledali stanje malinjaka i proizvođačima preporučili šta ko treba da uradi, kako bi se proizvodnja maline normalizovala i unaprijedila.

– Vršili smo analizu i u prosjeku imamo loše stanje po jedinici mjere, odnosno imamo 600 do 700 grama po kilogramu, a optimalna proizvodnja bi trebalo da bude 1,2 kilograma, što ćemo, nadam se, u narednom periodu postići – istakao je Mišković.

Reklama

On je rekao da ima zasađeno pola hektara pod malinom, da je u ranijem periodu imao godišnji prihod od šest do sedam tona, te da se prepustio stihiji kada su otkupne cijene maline padale, tako da sada mora preventivno djelovati i ozbiljnije pristupiti ovom poslu.

Mišković je izrazio nadu da će se vratiti ovom prinosu koji je imao prethodnih godina, te dodao da na području Rudog postoji pet otkupljivača maline.

Agronom Mirjana Radović sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu rekla je da su malinjaci nakon zimskog mirovanja na području Podrinja i Romanije u dosta dobrom stanju, ako se uzme u obzir kašnjenje vegetacije i kolebanje temperature.

– Proizvođači maline to rade poprilično dobro, a problem je što da nedostaje mlađe radne snage – navela je Radovićeva i dodala da su neki proizvođači izvršili proljetno tretiranje svojih malinjaka, da će neki to uraditi, nakon čega će se raditi na programu zaštite maline i njene ishrane.

Menadžer poljoprivrednog klastera „Srp“ iz Istočnog Sarajeva Željka Pejović izrazila je zadovoljstvo zbog ulaska u drugu fazu pružanja savjetodavnih usluga malinarima.

– Uprkos pandemiji virusa korona koja nas je zadesila, postigli smo sjajne rezultate, tako da se nadam da ćemo kada ona prođe još bolje raditi – rekla je Pejovićeva, te dodala da područje Istočnog Sarajeva ima potencijal za proizvodnju maline, ali da su nedostajale savjetodavne usluge.

Reklama

Prema njenim riječima, prošlogodišnja otkupna cijena maline iznosila je oko 3,5 KM po kilogramu.

Predstavnik Instituta za voćarstvo Čačak Aleksandar Leposavić istakao je da je padom cijena maline na svjetskom tržištu došlo do velikih oscilacija u proizvodnji maline na području Republike Srpske i Federacije BiH.

– Situacija u Srbiji, koja je 40 godina lider u proizvodnji kako po količini, tako i po kvalitetu, je slična – rekao je Leposavić, te dodao da je za pohvalu da su se svi akteri u proizvodnom lancu maline u Republici Srpskoj dogovorili i krenuli u realizaciju pružanja savjetodavnih usluga za proizvođače maline.

On je izrazio nadu da će se u relativno kratkom periodu vidjeti rezultati koji se odnose na poboljšanje prinosa, ali i poboljšanja kvaliteta maline na području Republike Srpske, a sve s ciljem ostvarenja realne proizvodnje.

– U prvom ciklusu ne treba da bude prioritet količina, već kvalitet maline, jer znamo da je u cijelom svijetu došlo do deficita proizvodnje, a sa pojavom pandemije virusa korona porasla je potražnja za ovom kulturom, tako da joj je i porasla cijena – istakao je Leposavić.

Prema njegovim riječima, i u Srbiji su proizvođači prepušteni sami sebi, „lutaju“, pod uticajem su proizvođača hemije, što ne treba da bude slučaj, već struka treba da ima svoje mjesto u proizvodnim zasadima maline.

Reklama

RTRS

Slične teme:
Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

2 sedmice prije

 

12. novembar 2024.

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

2 sedmice prije

 

12. novembar 2024.

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

3 meseca prije

 

30. avgust 2024.

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu