PRIVREDA
Privreda u RS u zaletu, ali još nije vrijeme za opuštanje
Većina ekonomskih parametara u Srpskoj je, u protekla tri mjeseca, bila znatno povoljnija u odnosu na isti period prošle godine, ali je situacija izazvana pandemijom još neizvjesna, pa kad se podvuče crta, ima mjesta za dodatni optimizam, ali ne i za opuštanje, slažu se poslodavci i sindikalci.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je od januara do marta ove godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 954 miliona KM, što je za 15,2 odsto više nego u istom kvartalu 2020.
I to nije sve – prema istom izvoru, prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u martu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je veća za 2,3, a realno za 3,1 odsto.
Osim toga, treba podsjetiti da, iako je 2020. godina, najblaže rečeno, bila teška, prihodi Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) RS iznosili su 935,2 miliona i u odnosu na 2019. godinu veći su za 43,2 miliona KM.
U Savezu sindikata Republike Srpske ističu da podaci jesu ohrabrujući, te se nadaju da će od ovih brojki, u konačnici, koristi imati i radnici.
Ipak, kako ocjenjuju, uprkos pozitivnim pokazateljima, još je prerano za opuštanje, mada analize govore da će ovako dobar trend biti nastavljen.
„Mi upravo ovih dana radimo sve analize u vezi s ekonomskim kretanjima te želimo da to objedinimo za sjednicu Predsjedništva, koja će biti 1. maja, gdje ćemo pozvati i predsjednika Vlade RS, tako da na osnovu tih pokazatelja želimo da aktuelizujemo i pitanje povećanja plata svim radnicima u RS“, ističe za „Nezavisne novine“ Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.
Optimista je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji ističe da se desilo to da metalska industrija, inače izvozno orijentisana, radi punom parom, jer sve što nije naručivano 2020. godine sada doživljava masovne narudžbe.
„Finansijski rezultati su dobri, ali nikad se ne zna. Ovo može biti privremeno povećanje narudžbi, da se popune zalihe. Ipak, dobre stvari koje su se dogodile su i to što je došlo do poskupljenja prevoza iz Kine, produženja rokova isporuke robe iz te zemlje, kao i značajnog rast plata u toj državi. To znači da naša privreda postaje sve konkurentnija na evropskom tržištu. Prema mom mišljenju, pozitivni trendovi, uprkos krizi, trebalo bi da se nastave“, naveo je Trivić za „Nezavisne“.
U Privrednoj komori Republike Srpske ističu da je zaista pozitivno to što RS bilježi ovakve stope rasta po skoro svim parametrima.
Poruka bi, ističu, bila da ima prostora za optimizam, ali i za određenu dozu opreza.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, ocjenjuje da ohrabruje to što su nastavljeni trendovi koji su počeli krajem prošle godine, a odnose se na oporavak na tržištima koja su Srpskoj najznačajnija sa stanovišta izvoza.
„Privrednici su u prošloj godini bili društveno odgovorni, ali su dali i svoj maksimum, ne samo da ne dođe do pada plata, već da dođe i do rasta tamo gdje je to bilo moguće. Posebno je važno i to što je u prerađivačkoj industriji došlo do blagog rasta broja zaposlenih, pored svih izazova s kojim su privrednici bili suočeni“, ističe Blagojević.
Kako je dodao, direktna posljedica toga je povećanje prihoda po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja.
„Mi se nadamo da će ovi pozitivni trendovi biti nastavljeni, s tim što je jako važno da ove godine popravljamo rezultate iz prethodnog perioda. Međutim, ova pandemija nas je naučila da je nezahvalno bilo šta prejudicirati“, kaže Blagojević.
Inače, prema podacima koje su u petak saopštili iz Republičkog zavoda za statistiku, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u februaru 2021. godine, u poređenju s januarom 2021. godine, veća je za 5,4 odsto.
Dan ranije je iz Zavoda saopšteno da je vrijednost izvoza Republike Srpske u martu 2021. godine u iznosu od 374 miliona KM bila najviša ikada kada se posmatra izvoz po mjesecima.
U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske s inostranstvom, od januara do marta ove godine, najviše se izvozilo u Hrvatsku i to u vrijednosti od 148 miliona KM, odnosno 15,5 odsto.
Na drugoj mjestu je Italija, gdje je izvoz iznosio 138 miliona KM, odnosno 14,4 odsto od ukupno ostvarenog izvoza Republike Srpske.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u istom periodu najviše se uvozilo iz Srbije i to u vrijednosti od 195 miliona KM, odnosno 17,1 odsto, i iz Italije, u vrijednosti od 169 miliona KM, odnosno 14,9 odsto od ukupno ostvarenog uvoza.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca