PRIVREDA

Izabrana najuspješnija preduzeća u Srpskoj

Objavljeno

20. maj 2021.

„Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice najuspješnije je veliko privredno društvo i ukupni pobjednik Izbora najuspješnijih u privredi Republike Srpske, koji je sinoć 17. put organizovala Privredna komora Srpske.

Priznanje ovom privrednom društvu uručio je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

Drugo mjesto u kategoriji velikih privrednih društava osvojio je „Elnos BL“ iz Banjaluke, dok je treću poziciju zauzela banjalučka kompanija „Hemofarm“.

Najbolje rezultate među srednjim privrednim društvima ostvario je „Mladegs pak“ iz Prnjavora, drugo mjesto zauzelo je „Mega drvo“ iz Bijeljine, dok se na treću poziciju plasirao „Austronet“ iz Prijedora.

Priznanja u kategoriji malih privrednih društava dobile su kompanije „Vam“ iz Čajniča, „Jerić kompani“ iz Gornjih Podgradaca, „Metalogradnja“ iz Bijeljine, „Art lajn“ iz Dervente i „Koka produkt“ iz Ljubinja.

U kategoriji za investicije i doprinos u oblasti zapošljavanja nagrađene su kompanije „Pass“ iz Bijeljine, „Dermal R“ iz Kotor Varoša, kompanija „Milojević Gilje gas“ za „Terme Ozren Petrovo“, „Bepro“ iz Laktaša i „Agroflora“ iz Kozarske Dubice.

Reklama

Najveći izvoznici u Republici Srpskoj, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, su kompanije „Alumina“ iz Zvornika, „EFT- Rudnik i Termoelektrana Stanari“ i „Fabrika obuće Sportek“ iz Kotor Varoša.

Priznanja za najuspješnije žene u privredi dobile su direktor privrednog društva „Eko lajn“ iz Petrova Draženka Popadić, direktor kompanije „Sektor sekjuriti“ iz Banjaluke Dragana Kosić, direktor preduzeća „Vajs lajt „/ Weiss light/ iz Istočnog Sarajeva Vanja Vukojičić, direktor Vinskog podruma „Anđelić“ iz Trebinja Milica Anđelić i direktor privrednog društva „Tehnika inženjering“ iz Bijeljine Dragana Gajić.

U kategoriji za kvalitet i razvoj domaćih proizvoda, koju Privredna komora Srpske dodjeljuje u okviru projekta promocije domaće proizvodnje „Naše je bolje“, priznanja su dobili kompanija „Ekonomik grup“ iz Srebrenice za osnovne, magacinske i spojene kontejnere, Fabrika obuće „Bema“ iz Banjaluke za mušku, žensku i dječiju kolekciju obuće, „Antena net“ iz Teslića za LED displeje, „Grosist“ iz Prijedora za drvene kuće, te „Sava Semberija“ iz Bijeljine za liniju proizvoda za dijabetičare.

Priznanja su dobili i Ribnjak „Janj“ iz Banjaluke za dimljenu pastrmku, Poljoprivredna zadruga „Gorštak“ iz Laktaša za pivo „Pale ale“, Mljekara „Perfeto“ iz Nevesinja za sir iz mijeha, „Naša mala destilerija“ iz Istočnog Sarajeva za voćne rakije, kao i kompanija „Kolorit“ iz Banjaluke za liniju proizvoda za fasadne sisteme.

Posebno priznanje za uspješnu primjenu digitalizacije poslovnih i proizvodnih procesa pripalo je banjalučkoj kompaniji „Elas metalekspert“, dok je posebno priznanje za pokretanje zahtjevnih tehničkih kapaciteta i servisa informaciono-komunikacionih tehnologija dobila kompanija „M:tel“ iz Banjaluke.

Najveći plasman kredita u privredu Republike Srpske ostvarila je Nova banka, zbog čega joj je pripalo posebno priznanje.

Reklama

Posebno priznanje za najvišu ocjenu ispunjenosti kriterijuma u okviru regionalnog programa sertifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem BFC SEE, koje Komora prvi put dodjeljuje ove godine, pripalo je gradu Gradiška, koji je ispunio više od 96 odsto kriterijuma.

Za doprinos privrednom razvoju nerazvijenih opština posebno priznanje pripalo je „Tehničkom remontu“ Bratunca.

Zbog pandemije virusa korona i epidemioloških mjera, manifestacija Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2020. godinu prvi put nije organizovana u standardnom formatu u Banskom dvoru, već je u saradnji sa Televizijom Republike Srpske realizovana u formi emisije, koja je sinoć emitovana na programu Radio-televizije Republike Srpske.

Slične teme:REPUBLIKA SRPSKA NAGRADE NAJUSPJEŠNIJA PREDUZEĆA

Sledeći

Dužnici za struju dobiće finansijske kartice: Ponuđena tri načina da izmire zaostale obaveze

Ne propustite

Rusija odobrila Torlakovu vakcinu Sputnjik V

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

3 meseca prije

30. avgust 2024.

Ivan

Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama

Nastavite čitati