PRIVREDA
Višković: Od juna povećanje plata svim radnicima u Srpskoj
Svim radnicima u Republici Srpskoj od juna će biti povećana plata, za šta će iz Budžeta biti izdvajano oko 105 miliona KM na godišnjem nivou, izjavio je predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković.
Višković je rekao da će plata biti povećana i radnicima u realnom i u javnom sektoru.
On je pojasnio da će radnicima u zdravstvu plata biti povećana za još dodatnih šest odsto, dok će zaposlenim u Ministarstvu unutrašnjih poslova, obrazovanju na svim nivoima, kulturi i institucijama pravosuđa plata biti povećana za još dodatnih pet odsto.
– Ostali radnici, uključujući i javni i realni sektor, imaće povećanje zavisno od toga koliku platu primaju na današnji dan, a po osnovu promjene Zakona o porezu na dohodak, gdje će neoporezivi dio u Republici Srpskoj sa 500 KM ići na 700 KM – rekao je Višković za BHT1.
Višković je naveo da će po tom osnovu u Budžet Republike Srpske biti uplaćeno oko 43 miliona KM manje.
Premijer Srpske je pojasnio da će za povećanje plata na godišnjem nivou biti utrošeno oko 105 miliona KM.
– Pošto će ove godine ići od juna, polovina tog iznosa treba da se izdvoji. Znači od tih 105 miliona KM, biće potrošeno oko 50 miliona do kraja godine za povećanje plata – rekao je Višković.
On kaže da sredstva za povećanje plata u Srpskoj neće biti obezbijeđena iz zaduženja, ni sa Londonske berze, nego isključivo na osnovu procjene onoga što se dešava u prvom kvartalu ove godine.
– Rast direktnih poreza u Republici Srpskoj za prva tri mjeseca ove godine je 18 odsto, a indirektni porezi su u prva tri mjeseca bili negativni, oko dva odsto manje prihoda u odnosu na 2020. godinu, dok su u aprilu već bili tri odsto u plusu, a za prvih 15 dana u maju to je oko osam odsto u plusu – pojasnio je Višković.
On je dodao da se „ubacivanjem“ sredstava iz Budžeta u javnu potrošnju preko povećanja plata nastoji pospještiti javna potrošnja, time i rast indirektnih poreza, što će se na kraju odraziti na porast povrata PDV-a koji ide preko Uprave za indirektno oporezivanje.
Višković je podsjetio da Republika Srpska u posljednjih nekoliko godina, kontinuirano ima povećanje koeficijenta povrata PDV-a.
On je rekao da se vodilo računa i o tome da oni radnici koji imaju najmanju platu, ne dobiju i najmanje povećanje, pa je najniža plata, koja je u Srpskoj iznosila 420 KM, povećana na 540 KM.
– Time smo htjeli da i one s najmanjim primanjima dovedemo u rang sa onima koji će povećanjem dobiti više. Vodili smo računa da to izbalansiramo – pojasnio je Višković.
Višković je rekao da je u skupštinsku proceduru upućena i izmjena zakona koja će otkloniti mogućnost da poslodavci zloupotrebljavaju zakonsku odredbu prema kojoj je moguće angažovati radnika na četiri sata.
– Poslodavci su prijavljivali radnika na četiri sata, plaćali pola doprinosa, a radnici su radili po osam i više sati – pojasnio je Višković.
On je rekao da će izmjenama i oslobađajući dio poreza i doprinosa na izdržavane članove domaćinstva bito povećan sa dosadšnjih 900 KM na 1.800 KM na godišnjem nivou.
– Uduplali smo taj iznos. Tu zakonsku odrednicu u prošloj godini koristilo je više 84.000 radnika. Tu nam je gubitak u Budžetu 8.400.000 KM – naglasio je Višković.
On je rekao da je Vlada Srpske jedna od rijetkih koja u godini pandemije pribjegava povećanju životnog standarda ljudi i povećanja javne potrošnje.
Višković je ponovio da će medicinarima u Srpskoj plata biti povećana za šest odsto na osnovu izmjena Zakona o platama u zdravstvu, a i po osnovu povećanja neoporezivog dijela plate, te da smatra da će zdravstveni radnici biti zadovoljni i da je eventualno nezadovoljstvo prouzrokovano slabom komunikacijom.
– Medicinska sestra ili tehničar, koji imaju platu od 800 KM imaće povećanje 8,2 odsto. Na platu od 1000 KM povećanje ći biti 7,7 odsto… – pojasnio je Višković i dodao da stimulacija od 20 odsto za radnike u kovid odjeljenjima ostaje.
Višković je rekao da se sva ova sredstva obezbjeđuju od rasta BDP-a, koji je u Srpskoj za prva tri mjeseca prošle godine iznosio dva odsto.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca