FINANSIJE
Nakon odluke Centralne banke: Moguća povećanja kamata na kredite
Nakon što je Centralna banka BiH izmjenila odluku kojom se propisuju veće naknade na iznos rezervi koje komercijalne banke imaju, moguće je da će doći do povećanja kamata na kredite.
Ovaj stav je za Banjaluka.net potvrdilo više ekonomista pravdajući to činjenicom da će banke imati veće troškove koje nisu mogle planirati.
“Ti troškove će biti pokriveni povećanjem kamatnih stopa za stanovništvo i za privredu jer oni opšte nisu mali na godišnjem nivou. Ovo je veliki propust Centralne banke BiH da na ovakav način donosi Odluke kojima pokušavaju pokriti vlastite propuste i greške u poslovanju”, kažu analitičari podsjećajući da je Centralna banka BiH lošim upravljanjem deviznim rezervama u 2020. godini izgubila oko 80 milion KM.
Podsjećamo, Upravni odbor Centralne banke BiH donio je Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve koje će se primjenjivati od početka juna.
Odlukom je propisano da Centralna banka na računu rezervi banke u obračunskom periodu na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u domaćoj valuti (KM) ne obračunava naknadu.
„Na sredstva obavezne rezerve po osnovu osnovice u stranim valutama i u domaćoj valuti s valutnom klauzulom – obračunava naknadu po stopi koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka (Deposit Facility Rate) umanjenu za 10 baznih poena i na sredstva iznad obavezne rezerve – obračunava naknadu po stopi koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka (Deposit Facility Rate)“, navedeno je u Odluci.
Dodato je i da se, ukoliko u toku perioda održavanja dođe do promjene vrijednosti Deposit Facility Rate, primjenjuje stopa koja je važila na prvi dan perioda održavanja tokom kojeg je došlo do promjene Deposit Facility Rate.
I direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže za medije da je navedena promjena značajna za sve banke.
„Banke nisu budžetirale te troškove, to je trebalo propisati u decembru prošle godine kako bi banke mogle ukalikulisati troškove. Normalno je da Centralna banka kamatu, odnosno trošak banke, poveća u procentu u kojem ona plaća taj trošak, ali bi bilo dobro da je to urađeno ranije kako bi banke mogle da planiraju. Ovako banke to nisu planirale i to će im biti dodatni trošak, pogotovo što sve banke imaju višak likvidnosti“, rekao je Kutle.
Dodao je da je Centralna banka naplaćivala bankama pola stope koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka, a sada će naplaćivati cijelu. Kutle ne očekuje u budućnosti veliki rast te stope.
Banjaluka.net
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Napreduje gradnja bolnice u Trebinju – završetak krajem sljedeće godine
-
NEKRETNINE6 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI2 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE9 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE11 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI12 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE10 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA12 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu