Connect with us

PRIVREDA

Tegeltija: Pozitivne mjere vlada RS i FBiH dale rezultate

Objavljeno

 


Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je u petak da je ekonomija BiH pokazala veliku otpornost na pandemiju virusa korona, te da su mjere vlada Republike Srpske i Federacije BiH s ciljem podrške ključnim sektorima privrede dale efekte koji će pozitivno uticati na ekonomske prilike.
Tegeltija je rekao da će od vremena trajanje epidemije virusa korona, zavisiti i brzina oporavka privrede u BiH.

“Mi iz različitih perspektiva možemo gledati na to pitanje, ali ako dva ključna paremetra koristite kad se pokazuje koliko je pogođena ekonomija jedne zemlje onda se gleda koliki je pad BDP-a u 2020. godini i kakve su procjenu za ovu godinu”, pojasnio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, konačni rezultati pada BDP-a u 2020. godini još ne postoje, ali sve realne i objektivne procjene govore da BiH, poslije Srbije, ima najmanji pad bruto-društvenog proizvoda u regionu i da su procjene za BiH u ovoj godini ohrabrujuće.

Predsjedavajući Tegeltija smatra da su mjere koje su kreirale vlade RS i FBiH dale svoje efekte, da su u prvom koraku pomogle ključne sektore privrede koji nisu mogli da rade, dok su poslije birali najugroženije.

On je ocijenio da je evidentno da je to dalo mjere koje će pozitivno uticati na sveukupne ekonomske prilike.

“Naša privreda je mala i otvorena, značajno zavisi od spoljnotrgovinske razmjene i na strani uvioza i izvoza. Broj naših partnera je relativno ograničen i mi smo ključno vezani za Srbiju i Hrvatsku, kao naše susjede, a zatim zemlje zapadne Evrope. Svi ti pokazatelji u tim zemljama su pozitivni, tako da očekujemo i rast potražnje za proizvodima iz BiH, što će dovesti do realnog rasta BDP-a”, naveo je Tegeltija.

Reklama

On je istakao da je veoma važno kako će se u aktuelnoj situaciji BiH u ljetnom periodu izboriti kada je riječ o turizmu i putovanjima, jer će se na taj način rješavati pitanja ljudi koji se bave transportom putnika.

Tegeltija napominje da su krenule nove avio-linije, što, kako je naveo, znači da se očekuje značajnije povećanje obima putovanja, nego što je to bilo prošle godine.

“Evidentno je da se sada nalazimo u silaznoj fazi što se tiče brija oboljelih. Mene je strah da će brojevi ponovo početi da rastu ukoliko se ne budemo i dalje pridržavali mjera, a sve govori da prestajemo da ih se pridržavamo, i ukoliko ne bude veći stepen vakcinisanih”, upozorio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je siguran da će ekonomija BiH iskoristiti šansu koja dolazi sa usporavanjem pandemije, ali da se bez ozbiljne vakcinacije zemlja na jesen opet može naći u ozbiljnom problemu.

Upitan koliko BiH može računati na EU fondove, Tegeltija je odgovorio da BiH na žalost, ima ograničen pristup tim fondovima, te da su različiti IPA projekti uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.

“Kada god se desi neka kriza, sredstva se često preusmjeravaju na prioritetne probleme. Prvi problem koji se pojavio kod sredstava namijenjenih za BiH su migrantska kriza, a drugi za borbu protiv kovid 19“, naveo je Tegeltija.

Reklama

Ne može se reći, dodao je on, da je BiH nezadovoljana načinom na koji je EU obezbijedila sredstava putem vakcina, sanitetske opreme i svega ostalog što je dobijeno.

“Meni je najvažnije da u ovom trenutku savladamo pandemiju i da se ekonomija, proivredni rast i stope rasta vrate na one koji smo imali u 2015. i 2016. godini, te da građani počnu osjećati efekte pozitivne stope privrednog rasta”, rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara naglašava da su troškovi pandemije veliki i da utiču i na stepen javnog duga u BiH i svega ostalog.

“Sa značajnijim stopama privrednog rasta mislim da u naredne dvije do tri godine možemo da eliminišemo sve negativne posljedice pandemije”, zaključio je Tegeltija.

Preuzeto: Biznisinfo

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu