Connect with us

PRIVREDA

Vode Srpske: U Semberiji uloženo više od 57 miliona maraka

Objavljeno

 


Na području Bijeljine je nakon velikih poplava 2014. godine do danas uloženo više od 57 miliona KM u projekte zaštite od poplava i navodnjavanja, saopšteno je iz Јavne ustanove „Vode Srpske“.

Za ove projekte je 19,7 miliona KM obezbijeđeno u okviru projekta „Hitna pomoć i zaštita od poplava“ iz kredita Evropske investicione banke, 7,4 miliona KM iz projekta „Izgradnja i sanacija vodoprivrednih objekata“ iz sredstava Fonda solidarnosti Republike Srpske, 17 miliona KM za mjere unapređenja zaštite od poplava iz kreditnih sredstava Svjetske banke i IPA sredstava i 13,2 miliona KM za izgradnju sistema za navodnjavanje u Semberiji.

Iz „Voda Srpske“ navode da je, nakon velikih poplava 2010. i 2014. godine, Republika Srpska pokrenula program obnove cjelokupnog sistema zaštite od poplava.

Vlada Republike Srpske obezbijedila je više izvora finansiranja pa je, zahvaljujući tome, u protekloj deceniji uloženo ukupno 220 miliona KM za projekte u sektoru voda širom Srpske, a najviše sredstava investirano je na području Bijeljine jer je Semberija pretrpjela najveću štetu u poplavama 2010. i 2014. godine.

U tekstu je dat pregled značajnih mjera u sektoru voda koje su realizovane na području Bijeljine od 2014. do ove godine, među kojima je na prvom mjestu podizanje nasipa na Savi na lokalitetu Rača vrijedan 2,7 miliona KM, u blizini ušća kanala Stara Dašnica na lokalitetu Visoč vrijedan 1,3 miliona KM i rehabilitacija nasipa u blizini pumpne stanice Topolovac vrijednosti veće od dva miliona maraka.

Urađena je rekonstrukcija ustave Rača vrijednosti 225.264 KM, kao i rekonstrukcija spojnog kanala sa objektom za preraspodjelu vode i kanala Dašnica kroz grad Bijeljina, što je projekat vrijedan 4.949.691 KM.

Reklama

Izvršena je rekonstrukcija Majevičkog obodnog kanala i kanala Glogovac vrijednost 6.410.507 KM, regulacija kanala Јanjica vrijedna 731.458 KM, rehabilitacija Glavnog obodnog kanala /GOK/ gdje je vrijednost radova 852.780 KM, podizanje nivoa savskog nasipa na lokaciji pumpne stanice Domuz skela vrijednosti 100.873 KM i izgradnja potpornih krilnih zidova na kanalu GOK vrijedna 302.288 KM.

Urađeno je izdizanje saobraćajne komunikacije na kotu plavljenja na lokalitetu „Tri dlake“, što je projekat vrijedan 89.779 KM, zatvaranje napuštenih starača na lokalitetu „Orlovo polje“ vrijednosti 270.690 KM, sanacija drinskog nasipa u vrijednosti 119.987 KM, sanacija savskog nasipa vrijedna 184.611 KM, kao i sanacija kanala Drina-Glogovac vrijednosti 322.446 KM.

Za sanaciju obodnog kanala Selište izdvojeno je 149.927 KM, izradu parapetnog zida na kanalu GOK duž 319 metara 179.519 KM, za regulaciju dijela vodotoka Јanje 249.883 KM, za injekcione radove na gravitacionom ispustu Begov put 496.680 KM.

Za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta zaštite od brdskih i unutrašnjih voda grada Bijeljina na potezu kanal Glogovac – Spojni kanal – Majevički obodni kanal utrošeno je 269.000 KM, za sanaciju korita rijeke Lukavac na području mjesnih zajednica Magnojević, Vršani, Donja Bukovica i Novi radi zaštite lokalnih puteva 230.703 KM, te za sanaciju oštećenja nakon poplava na ranije izgrađenoj obaloutvrdi lijeve obale rijeke Drine na lokalitetu „Holandija“ u Јanji 550.681 KM.

Za nastavak radova na izdizanju putne komunikacije na lokalitetu „Orlovo polje“ izdvojeno je 421.420 KM, za otkopavanje lijevog rukavca rijeke Drine uklanjanjem šljunčanog nanosa s ciljem zahvatanja vode rijeke Drine u kanal Drina – Dašnica 494.452 KM.

Kroz projekat ublažavanja konkavne krivine na rijeci Drini izdvojeno je 963.250 KM, za sanaciju i regulaciju dijela vodotoka Lukavac 749.783 KM i za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa radi izvođenja radova 1.683.609 KM.

Reklama

Za unapređenje zaštite od poplava na području Semberije uloženo je 17 miliona KM iz sredstava Svjetske banke i IPA sredstva.

Ovim novcem urađeni su projekti regulacije korita rijeke Јanje od ušća u Drinu do mosta na magistralnom putu Bijeljina-Zvornik sa izgradnjom mosta na rijeci Јanji vrijednosti 6.324.649 KM i sanacija ruševne obale Drine na lokalitetima „Orlovo polje“, Eko kamp Amajlije, Popovi tri, Balatun, Popovi-Amajlije, Јanja uzvodno od vodozahvata, Јanja nizvodno od ušća u Drinu i „Tri dlake“, vrijednosti 5.917.517 KM.

Urađeno je čišćenje rukavca rijeke Drine od vodozahvatne građevine Јanja vrijednosti 105.550 KM, izrada idejnog i glavnog projekta za zaštitu od poplava rijeke Drine – Drinski nasip u vrijednosti 1,1 milion maraka.

Za izvođenje radova prema glavnom projektu regulacije korita rijeke Јanje na području Bijeljine sa glavnim projektom zaštite od brdskih i unutrašnjih voda Novog naselja Јanja izdvojeno je 3.560.561 KM.

Uloženo je 13.220.780 KM za izgradnju sistema za navodnjavanje u Semberiji – „Donje Crnjelovo“ na površini od 550 hektara, „Batković“ 834 hektara, kao i sanacija, rekonstrukcija i uređenje kanala „Stara Dašnica“ sa izmuljavanjem i osposobljavanjem „drenova“ u hidromelioracionom sistemu.

Preuzeto: RTRS

Reklama

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu