PRIVREDA
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS: Dobro smo počeli, ali korona vuče konce
Oporavak prerađivačke industrije koja je pretežno izvozno orijentisana, izlazak na nova tržišta i opredijeljenost privrednika da ulažu u nove tehnologije ohrabruje, ali niko u ovom trenutku ne može da predvidi kretanje privrednih aktivnosti na našim najvažnijim tržištima i kako će virus korona da utiče na nastavak poslovanja.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić, naglasivši da privreda Srpske bilježi tendencije rasta u odnosu na 2020. godinu, koja je bila izuzetno teška, izazovna i neizvjesna. – Opredijeljenost privrednika da ulažu u novu opremu i posvećenost digitalizaciji povećaće produktivnost i konkurentnost u narednom periodu – rekao je Ćorić.
GLAS: Šta je najveći izazov za privrednike u periodu koji je obilježila pandemija?
ĆORIĆ: Prvi izazov je kako ostati konkurentan i obezbijediti nove investicije. Drugi je mogući odliv radne snage, sa kojim je naša privreda već bila suočena prije korone, ali je pandemija usporila, odnosno zaustavila ovaj proces. Treći izazov je kako će teći oporavak privrede na našim najznačajnijim izvoznim tržištima.
GLAS: Da li se opravdanim pokazalo osnivanje Garantnog i Kompenzacionog fonda i koliko je novca stiglo privredi iz tih izvora?
ĆORIĆ: U vrijeme pandemije, Vlada Srpske intervenisala je sa niz mjera koje su dale efekte. Jedna od značajnijih bila je uspostavljanje Garantnog programa koji je pomogao privrednim društvima, koja su zbog pandemije ušli u probleme nelikvidnosti i vraćanja starih kredita, prilikom novog zaduživanja. Prema podacima tog fonda, kroz ovaj program zaključno sa junom plasirano je 30 miliona maraka kredita preduzetnicima, mikro, malim i srednjim privrednim društvima u 36 opština. Garantni program ne samo da je olakšao pristup finansijskim sredstvima, nego je omogućio i bržu proceduru odobravanja kredita i povoljnije uslove u odnosu na standardne uslove kreditiranja od strane banaka, bez dodatnog troška za klijente. Svi prijedlozi Komore prilikom usvajanja Odluke o izmjenama pravnog okvira Garantnog programa su prihvaćeni, što je omogućilo proširenje obuhvata privrednih subjekata koji mogu biti korisnici programa. Na taj način uspostavljene su pretpostavke da se do kraja godine plasira i do 100 miliona KM.
GLAS: Da li je postignut napredak ili je korona zaustavila i dualni sistem obrazovanja?
ĆORIĆ: Pandemija jeste zaustavila započete procese, ali je Komora nastavila sa aktivnostima na unapređenju praktične nastave. Izmjenama zakonskih propisa, Komora je dobila nove nadležnosti, poput obuke mentora, odnosno lica u preduzećima koja su zadužena za učenike na praksi. Komora će provjeravati ispunjenost uslova za obrazovanje učenika kod poslodavca, te voditi Registar ugovora o obrazovanju učenika kod poslodavca. Prije sedam dana pozvali smo preduzeća da omoguće izvođenje praktične nastave za učenike. Uz podršku GIZ-a, obučili smo trenere koji će edukovati mentore u privrednim društvima. Sve ovo trebalo bi da riješi dugogodišnji problem na koji ukazujemo, a to je da do sada svršeni srednjoškolci nisu imali adekvatna praktična znanja za struku za koju su se školovali.
GLAS: Dokle se stiglo sa digitalizacijom u privredi?
ĆORIĆ: Digitalizacija privrede i ulaganje u novu tehnologiju, u cilju podizanja konkurentnosti naše privrede je neminovnost, koja je posebno došla do izražaja u posljednjih godinu dana. Iz tog razloga, inicijativa Komore od prije dvije godine za značajnijim izdvajanjima sredstava iz budžeta Republike za podršku uvođenju novih tehnologija i digitalizaciju privrede dobila je dodatno na značaju. Naš prijedlog je bio da se u budžetu predvidi 100 miliona KM, kao vid podrške od 30 odsto za ulaganje, a da bi privrednici obezbijedili preostalih 70 procenata. Na taj način, omogućili bismo ulaganja od ukupno oko 300 miliona KM, čime bismo u značajnoj mjeri doprinijeli povećanju tehničko tehnološkog nivoa privrede RS, a samim tim i podigli nivo naše konkurentnosti. U prošloj godini formirana je i mreža za digitalnu transformaciju Srpske kojom je definisano da se u Komori formira Centar za digitalnu transformaciju privrede RS. Uz podršku konsultanata iz Srbije, Komora je prošle godine u deset pilot preduzeća u Srpskoj uradila digitalne strategije razvoja. Da bismo napravili dodatni iskorak na ovom polju, kroz Centar za digitalnu transformaciju obučeno je deset konsultanata iz Srpske, čime su stvoreni uslovi da domaći konsultanti budu angažovani u procesu digitalizacije naše privrede. Dio naših privrednih društava je ovaj proces prepoznao na adekvatan način i svoje poslovanje uskladio sa novim trendovima, od marketinga i prodaje, do proizvodnje.
GLAS: Nedavno ste izabrani za predsjednika Privredne komore, da li ste zadovoljni organizacijom i mogu li se očekivati neke promjene?
ĆORIĆ: Privredna komora je uvijek bila istinska “kuća privrednika”, preko koje se uvijek čuo glas privrede i gdje su kreirana rješenja na osnovu njihovih zahtjeva, inicijativa i prijedloga. S druge strane, nijedna organizacija nije idealna i prateći nove trendove i zahtjeve i Komora će se prilagođavati. Činjenica da će vrijeme ispred nas zahtijevati kvalitetne odgovore na sve izazove koje će privreda Srpske imati, tako će se i Komora postaviti i sa organizacione i sa stručne strane.
GLAS: Šta će biti u fokusu Vašeg rada u narednom periodu, na koje projekte ćete biti usmjereni?
ĆORIĆ: U fokusu našeg rada i dalje će biti učešće u kreiranju najznačajnijih strateških i programskih dokumenata Srpske kao što je Program ekonomskih reformi, koji se usvaja svake godine. Zalagaćemo se za realizaciju definisanih mjera kako bismo unaprijedili uslove poslovanja, rasteretili privredu i obezbijedili njen razvoj. S obzirom da je veliki broj propisa značajnih za privredu u nadležnosti institucija na nivou BiH, Komora će djelovanjem kroz komorski sistem BiH posebnu pažnju posvetiti rješavanju carinske politike, indirektnih poreza i uslova spoljnotrgovinskog poslovanja. Komora je tehnički sekretarijat za realizaciju regionalnog BFC SEE programa za sertifikaciju gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Imajući u vidu da su lokalne zajednice bitne za kreiranje uslova poslovanja i stvaranje pretpostavki za nove investicije, posebno pažnju posvetićemo promociji ovog programa, kako bi što više gradova i opština ispunilo zahtjeve i postale lokalne zajednice sa povoljnim poslovnim okruženjem. Do sada smo realizovali više od 50 projekata podrške privredi u saradnji sa različitim donatorima. Trenutno provodimo 12 projekata, što potvrđuje da je Komora kadrovski sposobna da ispuni i stroge zahtjeve međunarodnih donatora. Nastavićemo sa promocijom privrede Srpske na ino tržištima, povezivanjem naših privrednika sa stranim partnerima i edukacijom.
Tržišta
GLAS: Na kojem tržištu je i dalje najteže poslovati? Da li su se pojavila sada neka nova tržišta?
ĆORIĆ: Sva tržišta su izazovna. Osim zemalja regiona, naša najznačajnija izvozna tržišta su zemlje Njemačka, Italija, Slovenija i Austrija. Ova tržišta su izuzetno zahtjevna kada su u pitanju količine, rokovi isporuke i kvalitet isporučene robe. S obzirom da je prisutna nestašica repromaterijala i da je došlo do značajnijeg povećanja cijena na svjetskom tržištu, to je dodatno usložilo situaciju, jer je vrlo teško mijenjati ugovore u toku kalendarske godine. Ohrabruje to što su naši privrednici zadržali glavne partnere u već poznatim zemljama. Uz to, uočavamo značajnije povećanje izvoza u Poljsku, Francusku i Rumuniju.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca