PRIVREDA
Svjetski lideri u našim cipelama
Vrijedne ruke, mahom ženske, širom Republike proizvode kvalitetnu obuću na kojoj nam mogu pozavidjeti mnogi, a u prilog tome govori činjenica da su cipele iz Srpske obišle cijeli svijet, jer njih nose svjetski lideri, od Aleksandra Vučića do Vladimira Putina.
Odgovornost u radu i predanost odavno su na ovim prostorima prepoznale svjetske firme, koje već godinama sarađuju sa domaćim preduzećima i povjeravaju im ozbiljne poslove.
Zamjenik direktora Fabrike obuće “Dermal”, koja u Kotor Varošu i Kneževu zapošljava 1.240 radnika, Stefan Bubić s ponosom priča za “Glas Srpske” da već osam godina rade sa njemačkom kompanijom “Haidž”. U pogonu u Kneževu za ovu kompaniju rade obuću proizvodne linije “crni orao”, odnosno treking i program lovačke opreme, u koju spada i cipela koju nosi predsjednik Rusije.
– Cipele koje nosi predsjednik Putin jedan su od najboljih artikala na tržištu, imajući u vidu da su napravljene od materijala vrhunskog kvaliteta, zbog čega je i njihova cijena visoko pozicionirana. Proizvodimo oko 500 pari mjesečno, uglavnom po posebnim narudžbama. Cijena u maloprodaji je 199,9 evra. Cipela je nepromočiva i uglavnom je za šetnju, lov i druge aktivnosti – rekao je Bubić i dodao da proces proizvodnje jednog para traje oko dva časa.
Cipela je napravljena od kvalitetnog prirodnog materijala, junećeg nubuka, a unutra je goroteks postava. Nakon što je Srpskom i regionom odjeknula vijest da cipele proizvedene u “Dermalu” nosi Putin, na njihovu adresu svakodnevno stižu potraživanja sa svih strana, od Hrvatske do Crne Gore.
Osim za “Haix”, rade i za “Meindl”, koji je vlasnik slovenačke “Planike”, kao i žensku modnu obuću za “Paul Green”.
– Proizvedemo dnevno oko 6.000 pari gornjišta i oko 1.200 pari gotove obuće – istakao je Bubić, podsjetivši da su punom parom radili i u jeku pandemije virusa korona, zapošljavali dodatne radnike i proširivali fabriku. Inače, ova fabrika obuće spremala je desetine hiljada pari obuće za “Oktoberfest” u Minhenu, zatim cipele za englesku i francusku vojsku, kao i za zaposlene u belgijskim poštama, te američke vatrogasce.
Osim kvalitetnih cipela iz Kneževa i Kotor Varoša, svijet su obišle i one proizvedene u Derventi i Banjaluci.
Vlasnik i direktor derventske fabrike obuće “Sanino” Radovan Pazurević s ponosom priča da su sve sudije na Svjetskom prvenstvu u fudbalu koje je održano 2018. godine u Rusiji nosile kopačke koje su napravljene u ovoj fabrici.
– Napravili smo 351 par kopački za sudije, od kojih jedan par čuvamo u vitrini kao suvenir – rekao je Pazurević. Prisjetio se i kako je lani pripremao poklon za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
– Pozvali su me iz Kabineta predsjednice RS Željke Cvijanović i kazali da ona ima želju da predsjedniku Vučiću za rođendan pokloni nešto što je proizvedeno u Srpskoj, te je odluka pala na cipele iz “Sanina” – prisjetio se Pazurević. Tek nakon što je pristao, saznao je da je rođendan sutradan. Ističe da je izabrao jedne od kvalitetnih i udobnih cipela koje nastaju u ovoj fabrici i u kutiju spakovao cedulju na kojoj piše da su proizvedene u Srpskoj. Osim toga, ponosan je jer je cipele poklonio i patrijarhu Porfiriju, koji je rodom iz najmlađeg grada Srpske.
Direktor banjalučke “Beme” Marinko Umičević prije nekoliko godina poslao je dva para cipela, a potom i papuče bivšoj prvoj dami SAD Melaniji Tramp. Osim toga, cipelice je poslao i sinu i kćerki Novaka Đokovića.
– Pripremamo cipele Angeli Merkel, za odlazak u penziju. Ona štiklu ne nosi, biće ravne, onako u njenom stilu. Jedva smo došli do broja, preko nekih veza – priča Umičević, ne želeći da otkrije koji broj cipela nosi Merkelova. Dodao je da je plan da bivšoj njemačkoj kancelarki cipele pošalje u decembru, za katolički Božić.
– Izabrali smo baš nju da joj penzija bude udobnija u našim cipelama. Stavićemo mali kamen da je žulja, da se sjeti da je ovdje mogla da napravi novi Hongkong, ali nije – poručio je Umičević.
Glas Srpske
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca