Connect with us

PRIVREDA

Investicije bh. Firmi skliznule za 14 odsto

BANJALUKA – Investicije bh. preduzeća u stalna sredstva, odnosno u objekte, mašine, opremu i drugo, sve su manje u posljednjih nekoliko godina, pošto domaće kompanije imaju sve manje novca, a i prisutan je strah od ulaganja.

Objavljeno

 


Pored toga, privrednici ističu da generalna politička situacija u BiH nije pogodna za investiranje, ali i da su pritisnuti sve većim troškovima, što ih još više odvraća od ulaganja u novu opremu, mašine, poslovne objekte i ostala stalna sredstva. Sve ovo potvrđuju i podaci Agencije za statistiku BiH, prema kojima je vrijednost ukupno ostvarenih investicija u stalna sredstva pravnih osoba u BiH u 2014. godini iznosila 5,1 milijardu maraka, dok je u prošloj godini ta cifra pala na 4,4 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od 13,99 odsto.ž

Pored toga, ovi statistički podaci pokazuju da su investicije u nova stalna sredstva u 2014. godini iznosile 4,7 milijardi KM, dok su u prošloj godini dostigle cifru od tek četiri milijarde maraka, što predstavlja smanjenje od 15,74 odsto.

Inače, u prošloj godini se najveći dio investicija u stalna sredstva odnosio na ulaganja u mašine, opremu i transportna sredstva, a potom u građevinske objekte i prostore, za razliku od 2014. godine kada je evidentirana obrnuta situacija i ulaganja u građevinske objekte i prostore su bila veća od ulaganja u mašine, opremu i transportna sredstva.

Posmatrano prema djelatnosti investitora, najveća ulaganja u ukupnim investicijama u prošloj godini je imala prerađivačka industrija i to 20,01 odsto, a zatim trgovina na veliko i malo 16,31 odsto, te javna uprava i odbrana 13,93 odsto i proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija sa 8,63 odsto, dok su najmanja ulaganja zabilježena kada su u pitanju informacije i komunikacije od 7,47 odsto.

Slična situacija je i kod udjela u ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva u 2015. godini, gdje opet prednjači prerađivačka industrija sa udjelom od 20,04 odsto, dok su na začelju opet informacije i komunikacije sa 8,18 odsto. Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS i direktor pekarsko-slastičarskog preduzeća „Krajina klas“ Banjaluka, rekao je da postoje dva uzroka za pad investicija domaćih firmi u stalna sredstva.

„Prvi razlog je taj što domaće firme imaju sve manje novca za investicije, a drugi je strah od investiranja. Iz razgovora sa kolegama sam zaključio da mnogi zbog političke situacije generalno u BiH izbjegavaju investicije, a i boje se svjetske ekonomske krize“, rekao je Trivić. Prema njegovim riječima, dio firmi zbog povećanja troškova, kako od strane države tako i zbog povećanja cijena sirovina i ostalog, sve lošije posluje, tako da nema mogućnosti za investiranje.

Iz Agencije za statistiku BiH pojašnjavaju da su podaci o ostvarenim investicijama pravnih osoba u BiH u prošloj godini prikupljeni posebnim godišnjim izvještajem o investicijama za 2015. godinu. Obveznici podnošenja ovog izvještaja su pravne osobe registrovane na teritoriji BiH, ukoliko su bile neposredni investitori, gdje se pod pojmom pravne osobe podrazumijevaju nefinansijska i finansijska preduzeća, budžetski korisnici i neprofitne organizacije.

Reklama

Ovo istraživanje je, kako su naveli, sprovedeno na potpunom obuhvatu pravnih osoba. BROJKE: 5,1 milijardu maraka investirala preduzeća u 2014. godini 4,4 milijarde KM iznosile investicije u prošloj godini 20,01 odsto su ulaganja u prerađivačkoj industriji

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

BIZNIS

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu