PRIVREDA
Milanović: Fokus „Hidroelektrana na Vrbasu“ izgradnja HE Krupa i solarne elektrane
Aktuelni fokus preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“ je izgradnja HE Krupa, gdje smo već realizovali određen dio istraživačko-projektantskih aktivnosti i trenutno se nalazi u postupku obezbjeđenja koncesije, te izgradnja solarne elektrane na lokalitetu Ade polje, rekao je u intervjuu za „Nezavisne“ Goran Milanović, direktor „Hidroelektrane na Vrbasu“, povodom 40 godina postojanja ovog preduzeća.
„Ovo je izazov za usvajanje i primjenu modernih i ekološki najprihvatljivijih tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora“, naveo je Milanović.
NN: Koliko su u 40 godina postojanja HE Bočac proizvele kilovat-časova struje i koje godine su bile rekordne?
MILANOVIĆ: U protekle četiri decenije rada Hidroelektrane Bočac ističu se dvije godine tokom kojih je ostvarena rekordna proizvodnja… Tokom 2010. godine ostvarena je rekordna proizvodnja od 353.851.740 kilovat-časova, što predstavlja najveću ostvarenu proizvodnju do sada. Takođe, zbog natprosječnih padavina tokom proljeća 2014. godine bila je ostvarena proizvodnja koja je blizu rekordne i iznosila je 352.213.950 kWh. Od osnivanja i početka proizvodnje pa do oktobra ove godine, Hidroelektrane Bočac su proizvele 10.288.207.620 kilovat-časova električne energije.
NN: Kakvi su poslovni rezultati preduzeća ove godine i koliko trenutno zapošljavate radnika?
MILANOVIĆ: Trenutno je u preduzeću zaposlen 151 radnik, od kojih je većina iz Mrkonjić Grada, kao i pet članova Uprave, koji posvećenim radom, kvalitetnim održavanjem i optimalnom modernizacijom naših energetskih postrojenja obezbjeđuju visoku pogonsku spremnost i pouzdanost u radu. I ovom prilikom zahvaljujem svim našim sadašnjim radnicima na ulaganju truda kojim doprinose da ovo preduzeće očuva visok renome na ljestvici uspješnih privrednih subjekata regiona.
Ovu godinu će preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“ sigurno završiti pozitivno, a trenutne su procjene da će biti oko 2,5 miliona KM veći prihod od rashoda.
Zahvalnost dugujemo i svim našim penzionisanim radnicima koji su tokom svog radnog vijeka, provedenog u hidroelektrani, postavili čvrste temelje na kojima danas stojimo i sa kojih možemo da gradimo dalju poslovnu budućnost.
NN: Koji su naredni planovi i ciljevi te šta su trenutni fokusi preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“?
MILANOVIĆ: Aktuelni fokus preduzeća je izgradnja HE Krupa, gdje je preduzeće već realizovalo određeni dio istraživačko-projektantskih aktivnosti i trenutno se nalazi u postupku obezbjeđenja koncesije. Cilj je takođe izgradnja solarne elektrane na lokalitetu Ade polje kao izazov za usvajanje i primjenu modernih i ekološki najprihvatljivijih tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
U protekle četiri decenije dokazali smo da možemo i pokazali smo da sa sopstvenim kadrovima znamo i umijemo. Nošeni takvim utiscima namjera nam je da se i dalje razvijamo i širimo svoju proizvodnju izgradnjom novih energetskih postrojenja.
NN: Šta sve obuhvata preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“?
MILANOVIĆ: Pored Hidroelektrane Bočac, koja je puštena u rad 5. decembra 1981. godine, zamišljeno je i planirano još tada da se nastavi s izgradnjom Hidroelektrane Bočac 2, međutim zbog raznih događanja na ovim prostorima i neodlučnosti tadašnjih politika na vlasti, izgradnja nije realizovana dugi niz godina.
Tek u maju 2014. godine potpisali smo sa Vladom Republike Srpske Ugovor o koncesiji za izgradnju i eksploataciju HE Bočac 2. Izgradnja je završena u ugovorenom roku i svečano puštanje u rad obavljeno je 4. oktobra 2018. godine, od kada ova elektrana radi u sastavu našeg preduzeća i isporučuje subvencionisanu energiju u distributivnu mrežu. Nakon puštanja u rad HE Bočac 2, preduzeće nije zaustavilo svoje razvojne intencije i u proteklom periodu izrađena je i od 2. septembra prošle godine zvanično priključena na distributivnu mrežu još jedna mala hidroelektrana, koja se nalazi u obuhvatu HE Bočac i kojoj smo dali simboličan naziv Kućna turbina.
NN: Koje je investicije preduzeće realizovalo u prethodnom periodu?
MILANOVIĆ: Izdvojio bih samo neke od njih kao što su izgradnja evakuatora velikih voda, odnosno dopunskog optočnog tunela za ispuštanje vode iz akumulacionog jezera. Uveli smo i novi SCADA sistem za upravljanje, nadzor, kontrolu i akvizaciju parametara rada hidroelektrane.
Značajne investicije su tokom godina uložene na unapređenje hidraulične stabilnosti obala rijeke Vrbas nizvodno od hidroelektrane, proširenje i modernizaciju vanjskog kruga, građevinsko renoviranje i izgradnju dodatnog kancelarijskog, skladišnog, prostora restorana društvene ishrane i druge građevinske infrastrukture.
U kontekstu zaštite životne sredine preduzeće je u proteklom periodu sprovodilo veliki broj projekata, a neki od njih su permanentno čišćenje plutajućeg otpada iz akumulacije, stalni monitoring kvaliteta vode rijeke Vrbas, poribljavanje akumulacionih jezera i mnogi drugi.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca