FINANSIJE

Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

Objavljeno

31. januar 2022.

Kapital Centralne banke (CB) BiH za godinu dana pao je za više od 122 miliona KM, a ukoliko se obistine prognoze da će zbog obuzdavanja inflacije porasti kamatne stope, ova finansijska institucija bi do kraja ove godine mogla ostati bez još najmanje 400 miliona KM.

Naime, neto strana aktiva, zaključno sa 31. decembrom 2020. godine, iznosila je 895,6 miliona KM, a na kraju prošle ta neto strana aktiva bila je 772,7 miliona KM, što je pad od čak 122,9 miliona KM. Ono što je zabrinjavajuće jeste da će se pad kapitala Centralne banke BiH nastaviti i u ovoj godinu s obzirom na nivo inflacije i najave da bi već u martu moglo doći do povećanja kamatnih stopa kako bi se ta inflacija obuzdala, prije svega Federalnih rezervi SAD, a vrlo izvjesno i Evropske centralne banke.

„Scenario koji je veoma izvjestan ukazuje da na kraju 2022. godine možemo očekivati dodatno umanjenje kapitala Centralne banke BiH između 300 miliona i 400 miliona KM“, rekao je za „Nezavisne novine“ ekonomista Saša Stevanović.

Inače, na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi zadržana je kamatna stopa na istom nivou, međutim najavljeno je i izvjesno je njeno povećanje u martu ove godine za najmanje 0,25 odsto, a na kraju godine, prema procjenama, može se očekivati da će referentna stopa u SAD iznositi između 1,25 do 1,75 odsto. Suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica, a s obzirom na to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, matematika je više nego jasna.

Prema posljednjim dostupnim informacijama, najviše obveznica Centralna banka BiH ima u Francuskoj i to 33 odsto, zatim u Njemačkoj 15 odsto, Belgiji 13 odsto, Španiji oko deset odsto, a ako se uzme u obzir, recimo, da je prinos na desetogodišnje obveznice Francuske bio 0,19 odsto, godinu ranije – 0,34 odsto, a trenutno su na 0,33 odsto, jasno je da će kapital CB BiH i dalje padati. Slično je i sa desetogodišnjim obveznicama Njemačke koje su imale negativnu stopu od – 0,57 odsto na kraju 2020. godine da bi krajem 2021. godine bile negativne – 0,17 odsto.

„Scenario prema kojem će se nastaviti rast kamatnih stopa ove godine između jedan i dva odsto je izvjestan. Međunarodne finansijske institucije najnovijim procjenama ukazuju na to da se usporava ekonomska aktivnost na globalnom nivou prije svega zbog najavljenog rasta kamata. Rast kamatnih stopa na globalnom nivou od jedan odsto znači umanjenje kapitala CB BiH za oko 400 miliona, dok dva odsto znači umanjenje kapitala za 800 miliona“, naglasio je Stevanović.

Reklama

Ono što zabrinjava jeste da je zakonski okvir ulaganja, kada je riječ o CB BiH, urađen prije 25 godina i poprilično je zastario, a u ovom trenutku praktično i nema ideja da se nešto mijenja iako svjetske centralne banke već godinama idu u tom pravcu. Švajcarska centralna banka npr. preko četvrtinu svojih deviznih rezervi drži na tržištu kapitala, a nisu izolovani slučajevi ni da se po osnovu kredita centralnih banaka grade infrastrukturni projekti. Ono u čemu se slažu gotovo svi ekonomisti u BiH jeste da stabilnost konvertibilne marke treba da bude imperativ, ali da se po pitanju upravljanja deviznim rezervama mora nešto raditi, jer rast kamatnih stopa i globalni poremećaji već prijete da naruše makroekonomsku stabilnost konvertibilne marke.

U Centralnoj banci BiH kažu da je do pada neto strane aktive došlo zbog rasta prinosa na vrijednosne papire koje CB BiH ima u portfoliju te da devizne rezerve BiH, zaključno sa prošlom godinom, iznose 16,3 milijarde KM i da pad od oko 120 miliona KM ili 0,7 odsto ne predstavlja opasnost za valutni odbor jer je uobičajen.

„Najave FED-a nisu relevantne za CB BiH s obzirom na to da nemamo američkih dolara u svom portfelju. Za CB BiH su relevantne odluke Evropske centralne banke po pitanju kamatnih stopa. Na tržištu se ne očekuje promjena kamatnih stopa ECB u 2022. godini“, kažu u CB BiH ističući, kada je riječ o inflaciji, da bi ona mogla prouzrokovati promjene kamatnih stopa na vrijednosne papire dospijeća deset ili više godina.

Nezavisne novine

Slične teme:CENTRALNA BANKA BIH KAPITAL

Sledeći

Sve više zvaničnika platu prima u bitkoinima, a jedan grad u SAD želi da bude prestonica kriptovaluta

Ne propustite

Dva EX-YU aerodroma među 100 najprometnijih u Evropi

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

1 sedmica prije

12. novembar 2024.

Urednik

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

2 meseca prije

23. septembar 2024.

Nikola Topalović

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama

Nastavite čitati