PRIVREDA
Kajmak s mlijeka kupi uvozni lobi
Iako Bosna i Hercegovina količinski više izvozi mlijeka nego što uvozi, uvoz gotovih mliječnih proizvoda finansijski daleko nadjačava izvoz.
Kako su za „Nezavisne novine“ potvrdili mljekari, problem je i to što se iz BiH uglavnom izvozi mlijeko, što je sirovina, a uvoze se gotovi mliječni proizvodi, koji imaju veću vrijednost, te tako, iako BiH količinski izvozi više mlijeka nego što uvozi, finansijski uvoz daleko nadjačava izvoz.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 2021. godine u BiH je uvezeno 53.533.365 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, u vrijednosti od 174.750.149 KM.
„U istom periodu su iz BiH izvezena 79.824.674 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, za šta je izdvojeno 93.941.128 KM“, rekli su u UIO BiH. Dodali su da je 2020. godine uvezen 68.002.551 kilogram mlijeka i mliječnih proizvoda i to po cijeni od 159.666.878 KM.
„Tokom istog perioda iz BiH su izvezena 84.014.904 kilograma ovih proizvoda, u iznosu od 94.048.329 KM“, naveli su u UIO BiH.
Podsjećamo da je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u četvrtak najavio da je iz sredstava Vlade RS milion KM namijenjen mljekarima.
„Pored milion KM, u pomoći mljekarima su voljni da učestvuju i mljekare iz Kozarske Dubice i Bileće, proizvođači i neke lokalne zajednice i kada se sva ta sredstva udruže, to je 4,7 miliona KM i dovoljno je za nabavku 1.100 junica“, naglasio je tada Pašalić.
Kako je za „Nezavisne novine“ kazao Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka RS, sektor mljekarstva je najveći, a prema njegovim riječima, obećano im je najmanje sredstava.
„Situacija u čitavoj Evropi je alarmantna u vezi s cijenama repromaterijala, kao i cijenama ulaznih inputa. Ne možemo biti zadovoljni jer su cijene mlijeka u Evropi relativno niske, a onda kod nas još niže“, rekao je Usorac.
Najavio je da ovo udruženje ove sedmice očekuje sastanak s nadležnim ministrom poljoprivrede da bi razmotrili trenutnu situaciju.
„Otkupna cijena mlijeka u RS se trenutno kreće od 60 do 70 feninga“, naveo je Usorac.
Istakao je da je izvoz mlijeka mnogo veći od uvoza, ali da je problem što je finansijski mnogo veći uvoz od izvoza. „Loša je struktura naših proizvoda, mi proizvodimo mlijeko, a druge zemlje uglavnom proizvode visokokvalitetne proizvode od mlijeka, koji su skupi. Tu mi gubimo korak s Evropom“, zaključio je Usorac.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da ono što u mljekarstvu svakako predstavlja problem je prekomjeran uvoz mlijeka u prahu, koji dodatno usložnjava situaciju u ovom sektoru.
„Poskupjela je hrana, poskupio je svaki fening koji moramo da damo na sojinu sačmu, a bukvalno nema ni tova, a ni proizvodnje mlijeka“, rekao je Marinković.
Dodao je da takođe statistika bilježi povećan izvoz mlijeka, ali da je vrijednost uvezene robe daleko veće.
„Uvozimo proizvode od mlijeka, dok mi izvozimo samo sirovinu“, kazao je Marinković, dodajući da taj sektor, koji je prilično bio stabilan u prethodnom periodu, sada doživljava udare.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za „Nezavisne novine“ je kazao da je mala otkupna cijena mlijeka, a jako su skupi inputi koji ulaze u proizvodnju tog mlijeka. „Osnovni je problem što mala otkupna cijena ne može da pokrije cijenu proizvodnje. To više ne mogu ni podsticaji pokriti“, rekao je Bićo, dodajući da je trenutna otkupna cijena oko 65 feninga.
Smanjena proizvodnja mlijeka u RS
Mljekare su prošle godine prikupile ukupno 93.218 tona sirovog kravljeg mlijeka, što je za 13,8 odsto manje u odnosu na 2020. godinu, a smanjena je i proizvodnja mlijeka za piće, podaci su Zavoda za statistiku RS. „Od toga je 87.232 tone mlijeka otkupljeno od poljoprivrednih gazdinstava s područja RS, što je za 4,1 odsto manja količina u odnosu na 2020. godinu“, navodi se u podacima ovog zavoda. Nadalje se navodi da su mljekare prošle godine u odnosu na 2020. godinu povećale proizvodnju maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda za 5,1 odsto. „Takođe, povećana je i proizvodnja kravljeg sira za 1,6 odsto, dok je istovremeno zabilježeno smanjenje proizvodnje mlijeka za piće za 27,5 odsto, pavlake za 2 odsto i fermentisanih mliječnih proizvoda za 1,8 odsto“, stoji u podacima Zavoda za statistiku RS.
Nezavisne novine
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca