PRIVREDA
Petrović: Elektroprivreda Republike Srpske gradi novih 30 odsto kapaciteta
Preduzeće Elektroprivreda Republike Srpske će po završetku novih pet energetskih objekata na kojima radi, imati čistu zaradu od oko 155 miliona evra godišnje, izjavio je danas Srni generalni direktor tog preduzeća Luka Petrović.
– Taj novac će biti na raspolaganju Vladi Republike Srpske, koja je vlasnik preduzeća ili će od nas tražiti da investiramo dalje – rekao je Petrović.
On je naveo da će novi objekti u sistemu ERS-a činiti oko 30 odsto postojećih kapaciteta i da je vrijednost tih započetih i ugovorenih investicija oko 1,5 milijardu KM.
Očekuje se, kako je rekao, da će oni biti na mreži do 2026. godine i da će ukupno proizvoditi 1.100 gigavat časova struje godišnje.
Petrović je najavio da će najbrže biti završena Solarna elektrana „Trebinje jedan“, zatim Hidroelektrana Bistrica, a onda i HE Dabar.
– Isplativ nam je svaki novi projekat na kome radimo, a posebno zbog energetskog šoka i aktuelnog rasta cijena struje na tržištu – pojasnio je Petrović.
On je naveo da će prihod ERS-a od tih novih projekata biti oko 220 miliona evra godišnje, ako se struja računa po prosječnoj cijeni od 200 evra po megavat času.
– U novim elektranama se očekuje da će biti zaposleno novih oko 430 radnika – dodao je Petrović.
Siguran prihod HE Dabar, sa proizvodnjom od 550 gigavat časova struje godišnje, iznosiće oko 30 miliona evra, ako se struja računa po projektovanoj cijeni, a ako cijene struje budu veće kao što su sada, prihodi te hidroelektrane mogu i da se utrostruče.
On je ukazao da bi, sa tim povećanim prihodima, HE Dabar mogla, ne samo da otplati kredit za svoju izgradnju, nego i da finansira gradnju novih elektrana i projekata, poput HE Bileća i HE Nevesinje i akumulacije i Cerničko-ključkom polju.
– Kada je riječ o Solarnoj elektrani „Trebinje jedan“, ako cijena struje na tržištu bude 200 evra po megavat času, onda će njena dobit biti drastično veća od očekivane – istakao je Petrović i ocijenio da je taj model sa Mađarima jedan od najuspješnijih na Balkanu.
I za tri hidroelektrane „Bistrica“, ukupne snage 39,5 megavata, koja se radi sa kineskom „Avik“ kompanijom, ukupna godišnja proizvodnja biće dosta isplativija, nego po studiji, kaže Petrović i dodaje da se očekuje da bi projekat mogao da se isplati već za sedam, umjesto za 20 godina.
On je podsjetio da se radi i na projektima „Gornje Drine“ sa Srbijom, u kojima će Republika Srpska imati 49 odsto vlasništva i energije, a Srbija 51 odsto.
ERS radi, kako je naveo, i na Vjetroparku „Hrgud“ sa njemačkom „KfV“ bankom, a početak radova se očekuje u narednoj godini, zbog sporosti njihovih procedura.
Petrović je najavio da ERS, nakon ovih, planira i nove investicije, koje već priprema i razvija, kao što su izgradnja HE „Bileća“ i HE „Mrsovo dva“, za koji su već poslali inicijativu za dobijanje koncesije, zatim HE „Cijevna tri“ i solarnih elektrana „Ljubinje jedan“ i „Ljubinje dva“.
On je napomenuo da su u toku i razgovori o hidroelektranama iz sistema „Gornja Drina“ i „Srednja Drina“ i o HE „Sutorina“ ili „Boka“, snage oko 220 megavata, za koju je potrebno izgraditi tunel za odvod vode iz Bilećkog jezera do Boke Kotorske i već se radi na izradi modela tunela.
– Ta voda bi se, osim za proizvodnju struje, mogla koristiti i za snabdijevanje potrošača vodom cijele Boka Kotorska do Paštrovića Gore i Budve – ukazao je Petrović.
On je podsjetio i da je u Termoelektrani /TE/ Ugljevik završen projekat odsumporavanja dimnih gasova iz kredita japanske banke „Džajka“, koji se još otplaćuje.
TE Ugljevik je, kako je rekao, ovih dana napravio i dodatni aranžman sa jednom kineskom kompanijom da se od kompletnog gipsa koji nastaje posle procesa proizvodnje u termoelektrani, prave gipsane ploče za izvoz u Evropu.
Kada je riječ o zaštiti životne sredine u Termoelektrani Gacko, u skladu sa planom ograničenja emisije gasova, u planu je instaliranje filtera.
– Vlada Republike Srpske želi da sagleda vrijednost tih investicija i učestvuje u tom projektu, kako bi se taj problem otklonio i neće biti problem da se to riješi – rekao je Petrović.
Preuzeto: RTRS
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca