FINANSIJE
Centralna banka BiH klizi ka dokapitalizaciji
S obzirom na strukturu deviznih rezervi i rast prinosa na obveznice, kapital Centralne banke (CB) BiH, prema procjenama, samo u aprilu pao je za dodatnih više od 50 miliona KM, i ako se ovakvi trendovi nastave, već krajem godine biće potrebna dokapitalizacija ove finansijske institucije od strane entiteta.
Prema zvaničnim podacima, kapital Centralne banke BiH zaključno sa 31. martom 2022. godine u odnosu na kraj prošle godine, pao je za 122 miliona KM. Na kraju prošle godine kapital CB BiH iznosio je 861 milion KM, a zaključno sa martom taj kapital iznosio je 739 miliona KM. Međutim, ako se uzme u obzir da je nastavljen rast kamatnih stopa na obveznice u portfelju CB BiH, procjene su da će u aprilu kapital pasti za dodatnih najmanje 50 miliona KM, a vjerovatno i više.
„Za prva četiri mjeseca očekivanja su da će kapital biti umanjen za 200 miliona KM i izgledan je scenario koji će dovesti do dodatnog smanjenja kapitala za još 400 miliona u narednih 12 mjeseci, a ne treba isključiti ni scenario koji predviđa pad od 900 miliona KM. Već sada je potrebno zagovarati i razgovarati o modelima dokapitalizacije Centralne banke. Ukoliko želimo isti nivo sigurnosti konvertibilne marke kao prije dvije i tri godine, potreban iznos dodatnog kapitala u narednom periodu je između 900 miliona i 1,3 milijarde KM“, rekao je Saša Stevanović, ekonomista, za „Nezavisne novine“.
Kada je riječ o smanjenju kapitala, suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica.
Ako se uzme u obzir to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, više je nego jasno da će kapital nastaviti da pada jer su Federalne rezerve već povećale kamatnu stopu, a to će, gotovo je sigurno, uraditi i Evropska centralna banka.
Sa druge strane, u Centralnoj banci BiH kažu da pažljivo prate dešavanja na finansijskim tržištima i da „smatraju da se ekonomski scenario da će CB BiH do kraja godine ostati bez kapitala, neće desiti“.
U Centralnoj banci BiH, na pitanje o tome da li razmišljaju o dokapitalizaciji jer nije isključen scenario smanjena kapitala od milijardu KM, nisu direktno odgovorili.
„Očekivani rast kamatnih stopa na relevantnim finansijskim tržištima može imati određen negativan efekat za kapital CB BiH, ali procjenjujemo da će taj efekat biti ograničen i na puno nižem nivou u odnosu na navedenu milijardu KM“, rekli su u Centralnoj banci BiH za „Nezavisne novine“.
U CB BiH ističu i da su zbog očekivanja snažnog rasta tržišnih prinosa na evroobveznice država članica Evropske monetarne unije, izvršili blagovremeno prilagođavanje strukture portfolija deviznih rezervi kojima upravlja CB BiH.
„Znatno je smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa“, rekli su nam u Centralnoj banci BiH.
Nezavisne novine
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca