PRIVREDA
Carinjenje bez papira od 1. avgusta u BiH
Početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a (novog provoznog kompjuterskog sistema) definitivno počinje 1. avgusta ove godine.
Prema riječima načelnika Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratka Kovačevića, to znači da tada konačno počinje primjena Zakona o carinskoj politici BiH, koji je usvojen još 2015. godine, ali njegovo provođenje je zahtijevalo da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, kojim će se ovjeravati elektronski dokumenti.
„Kako UIO nije mogla više čekati da neko u BiH postane sertifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, Uprava je sama ušla u postupak dobijanja ovog statusa, a na putu da postanemo sertifikovano tijelo veliku pomoć UIO je dobila od Delegacije EU u BiH, koja je putem IPA fondova sve finansirala“, rekao je Kovačević za Fenu.
Podsjetio je da je UIO u maju 2021. godine postala setifikovano tijelo za izdavanje digitalnog kvalifikovanog potpisa, čime je ispunjen uslov da buduće provozne carinske deklaracije budu digitalno ovjerene i potpisane i da imaju istu pravnu snagu kao i sadašnji klasični pečat i potpis. Zato je bilo planirano da početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH, a samim tim i NCTS-a bude 1. juli 2021. godine, uz uslov da Parlament BiH usvoji novi Zakon o carinskim prekršajima BiH.
„Kako Parlament BiH nije usvojio Zakon o carinskim prekršajima BiH, Savjet ministara je tada donio novu odluku kojom je početak primjene NCTS-a u BiH bio pomjeren na 1. august 2021. godine. Nažalost, ni u tom periodu od mjesec dana Parlamentarna skupština BiH nije zasjedala i nije usvojila Zakon o carinskim prekršajima BiH „, naveo je Kovačević.
Nakon toga, kako je dodao, ova institucija više nije zasjedala, pa je Savjet ministara BiH morao donijeti novu odluku kojom se početak primjene NCTS-a pomjerio na 1. januar ove godine. Kako ni do tada Parlament BiH nije zajedao, Savjet ministara BiH je ponovo donio odluku kojom je početak primjene NCTS-a pomjeren na 1. april ove godine.
„U međuvremenu je Zakon o carinskim prekršajima usvojen samo u jednom domu u Parlamentu BiH, dok u drugom domu i dalje nije bio usvojen, što je Savjet ministara BiH natjeralo da ponovo donese novu odluku kojom se početak primjene NCTS-a u BiH pomjera na 1. avgust ove godine. S obzirom da je Zakon o carinskim prekršajima BiH konačno usvojen u Parlamentu BiH, početak primjene Zakona o carinskoj politici BiH i NCTS-a (bezpapirnog provoza) definitivno počinje 1. avgusta ove godine“, naglasio je Kovačević.
Novi elektronski provozni sistem (NCTS) podrazumijeva obradu carinskih deklaracija bez papira.
To znači da će svi učesnici u elektronskom provozu (uvoznici, izvoznici i špediteri), u novi sistem u UIO slati provozne deklaracije isključivo elektronskim putem.
Takvi dokumenti moraju biti potpisani novim digitalnim kvalifikovanim potpisom, kako bi imali istu pravnu snagu kao i dokumenti koji se danas predaju putem papira i koji su ovjereni običnim potpisom i pečatom.
„Konkretno to znači da će se cijeli postupak provoza roba odvijati puno brže i uz manje troškove. Naime, jednom kad roba krene iz BiH i kada se provoznom carinskom deklaracijom to unese u sistem, sve carinske službe, od carinske službe mjesta polaska robe, preko carinskih službi zemalja u tranzitu, do carinske službe zemlje gdje je krajnje odredište te robe, imaće uvid u taj dokument. Na takav način zadržavanja kamiona na graničnim prelazima biće puno kraća i samim tim će i troškovi biti manji. Naravno, ovaj novi elektronski tranzitni sistem mora prvo funkcionisati godinu dana na nacionalnom nivou u BiH, a nakon toga BiH postaje punopravna članica NCTS konvencije“, kazao je Kovačević za Fenu.
Nezavisne novine
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca