Connect with us

PRIVREDA

Pašalić: Zasijano više površina, dodatna sredstva poljoprivredi

Objavljeno

 


Ministar poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je u Srpskoj povećana poljoprivredna proizvodnja jer je Vlada Srpske motivisala poljoprivrednike ukupnim izdvajanjima u ovoj godini od 105 miliona KM.

– Ove godine agrarni budžet iznosi 75 miliona KM, ali smo iz Kompenzacionog fonda izdvojili dodatnih 30 miliona KM, što je izuzetno značajno – rekao je Pašalić u intervjuu Srni.

Naglasio je da su od pomenutih 75 miliona KM do sada isplaćena oko 24 miliona, a iz Kompenzacionog fonda oko 20 miliona KM.

– Isplate idu redovno. Nema kašnjenja i možemo biti zadovoljni – naglasio je Pašalić.

Pašalić je rekao da je zbog sukoba u Ukrajini u martu potpuno obrnut pristup, pa je, kao i u vrijeme pandemije virusa korona, bilo važno da što više ljudi posije svoje površine.

– I sada smo slično reagovali i obezbijedili proizvođačima povoljnije uslove da bismo ih motivisali na povećanje proizvodnje i u tome smo uspjeli – naveo je Pašalić.

Reklama

On je istakao da je samo pšenice proizvedeno na četiri do pet hiljada hektara više.

– Prinosi su nešto manji, ali su sasvim dobri u odnosu na višegodišnji prosjek, a slično je i sa ostalim kulturama – rekao je Pašalić.

SISTEM NAVODNjAVANjA U KOЈČINOVCU KOD BIЈELjINE BIĆE PUŠTEN U RAD IDUĆE SEDMICE

On je istakao da u narednim godinama poljoprivredna proizvodnja neće biti moguća bez navodnjavanja, u koje Vlada Srpske i resorno ministarstvo mnogo ulažu, te dodao da pored redovnih sredstava postoje i dodatna.

– Iz budžeta Srpske će u ovoj i narednoj godini biti izdvojeno oko 15 miliona KM. Već završavamo sistem u Kojčinovcu kod Bijeljine i Batkoviću i biće pušten u rad iduće sedmice – rekao je Pašalić.

On je naveo da se mnogo radi na čišćenju kanalske mreže, te dodao da je u posljednje tri godine u ove projekte uloženo oko osam miliona KM, a ove godine je predviđeno oko 6,5 miliona KM i biće očišćeno oko 1.000 kilometara kanalske mreže.

Reklama

– Neki kanali nisu čišćeni još od polovine osamdesetih godina što dovoljno govori koliko je ta mreža bila zapuštena i predstavljala problem i lokalnim zajednicama i poljoprivrednicima, posebno usljed velikih padavina – istakao je Pašalić.

PODSTICAЈI IZBALANSIRANI

Govoreći o podsticajuma, Pašalić je rekao da oni moraju da budu dobro izbalansirani i tako kreirani da pomognu ugroženim sektorima.

– Sa njima ne treba pretjerivati jer oni znaju da ulijene poljoprivrednike i načini od njih zavisnike – rekao je Pašalić.

Neki sektori, naveo je on, kao što je proizvodnja mlijeka, ne mogu bez podsticaja dok u drugim, poput proizvodnja malina, to i nije potrebno.

– Ako je cijena kilograma maline ove godine 10 KM, a prije tri godine je bilo 1,60 KM, onda ovom sektoru ne trebaju podstica – pojasnio je Pašalić.

Reklama

HRANE ĆE BITI DOVOLjNO – NEMA MЈESTA ZA PANIKU

On je rekao da će Srpska imati dovoljno hrane i da građani ne treba da paniče. Problem je cijena hrane koja je, dodao je on, povećana zbog inflacije i dešavanja u okruženju i svijetu.

– Evropa nikada nije imala problem sa nedostatkom hrane i ima je dovoljno za svoje potrebe. Hrane će nedostajati u onim zemljama koje generalno imaju problema s tim, kao što je na sjeveru Afrike ili Јužna Amerika i dijelovi Azije – naveo je Pašalić.

U Srpskoj je važno, dodao je on, da je obezbijeđeno da proizvodnja teče u kontinuitetu, ne samo u ovom polugodištu već posljednjih godina.

– Ova Vlada je u gotovo četiri godine mandata samo 2019. radila u normalnim uslovima. U vrijeme pandemije virusa korona je bilo veoma teško organizovati proizvodnju. Ove godine se sukob u Ukrajini poklopio sa sjetvom, kada nismo imali dovoljno đubriva, koje je bilo i skupo – naveo je Pašalić.

Pašalić je rekao da je voćarstvo u krizi zbog čega planira da u narednom periodu sazove sastanak na kojem bi trebao da razgovara i sa proizvođačima i predstavnicima univerziteta da bi utvrdili da li Srpska ide dobrim putem kada je riječ o ovoj oblasti.

Reklama

S druge strane, Pašalić je naglasio da u povrtarstvu nema većih problema i da u nekim segmentima proizvodnja raste.

Preuzeto: RTRS

PRIVREDA

Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar

Objavljeno

 

Od

Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.

Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.

Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.

Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.

Benefiti coworking prostora

Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.

Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.

Reklama

U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.

Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.

Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.

Potencijal za Čapljinu

Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.

Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.

Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.

Reklama

Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.

Nastavite čitati

PRIVREDA

VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?

Objavljeno

 

Od

Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.

Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.

Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.

Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.

Nastavite čitati

PRIVREDA

„Invictus“ otpušta radnike

Objavljeno

 

Od

 Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.

Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.

Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.

Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.

“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.

Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.

Reklama

“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.

Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.

Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.

Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.

„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.

CAPITAL.BA

Reklama
Nastavite čitati

U trendu