PRIVREDA
Privredna razmjena Austrije i Srpske na visokom nivou
Privredna razmjena Austrije i Republike Srpske, uprkos novonastalim okolnostima, na veoma je visokom nivou, a tome u prilog ide podatak da je spoljnotrgovinski promet lani iznosio 519 miliona KM i veći je za 81,7 miliona KM nego 2020. godine, istakao je šef Predstavništva Srpske u Austriji Mladen Filipović.
Filipović je uvjeren da ima prostora za jačanje privrednih veza, kako u oblastima za koje vlada najveće interesovanje, kao što su metalski i drvoprerađivački sektor, tako i u prerađivačkoj industriji i informaciono-komunikacionim tehnologijama.
– U saradnji sa institucijama Republike Srpske, nastavićemo sa aktivnostima na promociji naših privrednih potencijala, kao što su treninzi za izvozno orijentisane privrednike. I dalje ćemo razvijati i naš Biznis-registar putem kojeg partneri u Austriji mogu da dobiju podatke o našim izvozno orijentisanim kompanijama na njemačkom jeziku – rekao je Filipović.
On je istakao da se uporedo realizuje takozvani autrič program tako što se, zavisno od sektora, ponude firmi iz Republike Srpske šalju ciljano menadžmentu austrijskih kompanija.
– Nastavićemo da podržavamo Investiciono-razvojnu banku Republike Srpske u predstavljanju investicionih profila opština i gradova Republike Srpske, kao i kapitalnih projekata Vlade Republike Srpske – naveo je Filipović.
VELIKO INTERESOVANjE ZA ORGANSKE PROIZVODE IZ SRPSKE
Prema njegovim riječima, zahvaljujući dobroj saradnji sa Turističkom organizacijom Republike Srpske, Predstavništvo će nastaviti da radi na promociji i turističkih potencijala Srpske.
– U planu je da kroz direktan kontakt sa predstavnicima turističkih agencija i institucija u Austriji predstavimo našu turističku ponudu. Kao dio strategije promocije turističkih kapaciteta Srpske, identifikovali smo potencijal promocije domaćih, organskih proizvoda za koje postoji veliko interesovanje u Austriji, a želja nam je da u Beču predstavimo koncept promocije po uzoru na Krajišku i Hercegovačku kuću, a trenutno analiziramo uslove za ulazak na ovo tržište“, rekao je Filipović.
NA ЈESEN NASTAVAK SARADNjE UKC-a I KLINIKE AKH
Filipović na jesen očekuje i nastavak uspješne saradnje Univerzitetskog kliničkog centra /UKC/ Republike Srpske sa klinikom AKH u Beču.
– Tokom sastanka generalnog direktora UKC-a Republike Srpske Vlade Đajića i doktora klinike AKH u Beču Petera Friga, koji je održan u junu, dogovoren je nastavak saradnje dvije zdravstvene ustanove i edukacija ljekara iz Banjaluke u Austriji – podsjetio je Filipović.
On je istakao da se i u novonastalim okolnostima aktivnosti Predstavništva nastavljaju jednakim intenzitetom, te da je osnovni cilj stvaranje mogućnosti za proširenje saradnje sa Austrijom u različitim oblastima.
– Kao rezultat rada Predstavništva na jačanju privrednih veza, identifikovali smo više od 300 kompanija u Austriji kao potencijalne partnere, a kroz Biznis-registar pripremili smo i preveli informacije za više od 150 izvozno orijentisanih preduzeća iz Srpske za potrebe predstavljanja na austrijskom tržištu – izjavio je Filipović Srni.
On je naveo da je u prvoj polovini ove godine oko 30 austrijskih partnera zatražilo informacije o kompanijama iz Republike Srpske.
– Između ostalog, u sektoru metalurgije dobili smo upite od kompanija Doka, Lajtner, Palfinger i Austrijskih željeznica, a austrijski Vamed je pokazao interesovanje za saradnju u realizaciji projekata na međunarodnom tržištu – napomenuo je Filipović.
PREHRAMBENI PROIZVODI IZ SRPSKE U PRODAVNICAMA „ŠPAR“ I „REVE“
Prema njegovim riječima, u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija uspostavljen je kontakt sa kompanijama „A1“ i „Huavej“, a interesovanje za saradnju pokazali su i trgovački lanci „OBI“, „Bauhaus“, „Špar“ i grupacija „Reve“.
Filipović je izrazio zadovoljstvo i što su, u saradnji sa austrijskim grupacijama „Špar“ i „Reve“, prehrambeni proizvodi iz Srpske uspješno plasirani u njihove prodavnice.
– To je konkretan rezultat saradnje. U planu je da za naše kompanije u oblasti prehrambene industrije omogućimo još kvalitetniji plasman proizvoda na tržištu Austrije – rekao je Filipović.
On je napomenuo da Predstavništvo tokom prethodnih godina pruža podršku za investicije grupacije „Pevag“ u Republici Srpskoj.
– Našom direktnom podrškom, u Republici Srpskoj je ostvarena jedna od najznačajnijih investicija u metalskom sektoru od austrijske Pevag grupacije u visini od više od osam miliona KM, te planiranim daljim investicijama od više od četiri miliona KM i kreiranjem preko 150 novih radnih mjesta – naglasio je Filipović.
Preuzeto: RTRS
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca