PRIVREDA
Javni poziv za učešće u projektu: „Program energetske održivosti domaćinstava“
Elektroprivreda Republike Srpske objavila je javni poziv za učešće domaćinstava u sistemu prozjumera, odnosno za ugradnju solarnih panela na krovove domaćinstava.
U okviru ovog programa biće odabrano 50.000 domaćinstava za instalaciju solarnih panela, koji će im umanjiti račune za struju i omogućiti da se ne obaziru na eventualna poskupljenja u budućnosti.
JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE U PROJEKTU
„Program energetske održivosti domaćinstava“
1. Opis Javnog poziva
Zakon o električnoj energiji Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 68/20) prepoznao je kupce-proizvođače električne energije (eng. „Prosumer“) kao novu kategoriju korisnika distributivnog sistema koji se priključuju na distributivnu mrežu po pojednostavljenoj proceduri. Usvajanjem ovoga Zakona, kao i Zakona o obnovljivim izvorima energije („Službeni glasnik RS“ broj 16/22) stvoren je pravni osnov za šemu snabdijevanja kupaca iz kategorije domaćinstva poznatu kao neto mjerenje.
Kupac-proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora energije označava krajnjeg kupca, koji djeluje u okviru svojih prostorija smještenih unutar ograničenih područja i koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju, odnosno koji može skladištiti ili prodavati električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije koju je sam proizveo, pri čemu za kupce koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva te aktivnosti ne predstavljaju njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost.
Neto mjerenje označava komercijalnu šemu snabdijevanja kod koje se višak električne energije koju kupac-proizvođač isporuči u mrežu tokom obračunskog perioda prenosi u naredni obračunski period u vidu energetskog kredita, koji se koristi za umanjenje potrošnje električne energije u periodima kada je potrošnja električne energije kupca-proizvođača veća od proizvodnje za sopstvene potrebe.
Poštujući zakonodavni okvir i prateći trendove razvoja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i očuvanja životne sredine, Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično preduzeće a.d. Trebinje (u daljem tekstu: MH „ERS“ MP), kao društveno-odgovoran privredni subjekt, pristupa realizaciji projekta „Program energetske održivosti domaćinstava“ (u daljem tekstu: Program).
Programom je predviđeno da se krajnjim kupcima omogući da lakše dođu do statusa kupca-proizvođača na način da im bude ponuđeno da se na krovne površine njihovih stambenih objekata, koji su već priključeni na elektrodistributivnu mrežu, instaliraju fotonaponski sistemi za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.
Vrijednost svake pojedinačne investicije u fotonaponski sistem utvrđuje se na bazi podataka o ostvarenoj godišnjoj potrošnji (period april 2021. godina – mart 2022. godina) koja određuje i instalisanu snagu fotonaponskog sistema. MH „ERS“ MP preuzima obavezu obezbjeđenja finansiranja izgradnje fotonaponskih sistema. Nakon što MH „ERS“ MP sprovede postupak nabavke opreme, sa krajnjim kupcima će zaključiti ugovore o odloženom plaćanju fotonaponskih sistema. Krajnji kupac bi investirana sredstva u gradnju fotonaponskog postrojenja na krovnoj površini njegovog stambenog objekta otplaćivao u jednakim mjesečnim iznosima utvrđenim u visini prosječno ostvarenog mjesečnog računa za utrošenu električnu energiju tokom prethodne godine, umanjenog za 10% (osim ukoliko krajnji kupac ne želi veću ratu).
Tokom, ali i nakon perioda otplate fotonaponskog sistema, krajnji kupac ima mogućnost kupovine dodatnih količina električne energije od svog snabdjevača koji djeluje u okviru MH „ERS“ MP, ukoliko troši više energije nego što fotonaponski sistem proizvede i to po cijenama koje u tom trenutku budu važeće cijene električne energije za kategoriju domaćinstva.
Instaliranjem fotonaponskog sistema krajnji kupac stiče status kupca-proizvođača, koji potrebe za energijom podmiruje iz sopstvenog izvora, a ostvareni višak/manjak električne energije u određenom momentu predaje, odnosno preuzima iz distributivne mreže.
Osim prethodno navedenih pozitivnih finansijskih efekata za krajnje kupce, višestruki pozitivni efekti Programa ogledaju se i sa aspekta ispunjenja obaveza Republike Srpske po međunarodnim ugovorima, kao i očekivanja međunarodne zajednice, u pogledu smanjenja emisije štetnih gasova i čestica, kao i povećanja korišćenja obnovljivih izvora energije u svrhu proizvodnje električne energije.
2. Predmet Javnog poziva
Fotonaponski sistem predstavlja sistem za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. Ovaj sistem uključuje: fotonaponske panele (module), montažnu podkonstrukciju za potrebe postavljanja fotonaponskih panela, invertore, kablovske razvode za povezivanje i rad fotonaponskog sistema, zaštitnu opremu, sistem nadzora/monitoringa nad fotonaponskim sistemom, priključni ormar sa prostorom za brojilo, brojilo za mjerenje predate/preuzete električne energije i brojilo za mjerenje proizvedene električne energije na generatoru.
Programom energetske održivosti domaćinstava kroz prvu fazu će biti obuhvaćeno 50.000 domaćinstava u Republici Srpskoj, tačnije 50.000 fotonaponskih sistema instalisanih snaga od 3 do 7 kW.
MH „ERS“ MP paralelno sa ovim Javnim pozivom radi i na pripremi i objavi tenderske dokumentacije za izvođača radova i isporučioca opreme, s toga će krajnjim kupcima koji prođu evaluaciju pristiglih prijava biti ponuđeni fotonaponski sistemi sa egzaktnim podacima o instalisanoj snazi i pripadajućoj cijeni po kojoj isti budu nabavljeni.
3. Uslovi za učešće u Programu
Osnovni uslovi krajnjih kupaca iz kategorije domaćinstva za učešće u Programu su:
• Objekat na kom se gradi elektrana mora da posjeduje građevinsku dozvolu;
• Krajnji kupac sa godišnjom potrošnjom u periodu april 2021. godina – mart 2022. godina koja prelazi preko 3.000 KWh;
• Objekti moraju biti sa kosom krovnom površinom, koja je predviđena za instalaciju fotonaponskog sistema, sa orijentacijom ka jugu i/ili jugoistoku i/ili jugozapadu, pod uglom koji je jednak ili veći od 10°;
• Objekti sa trofaznim priključkom na elektrodistributivnu mrežu.
Dodatni uslovi za učešće u Programu su:
• Krovne površine objekta ne smiju da budu u sjenci drugih susjednih objekata, drveća i slično;
• Pravo na učešće u Programu imaju kupci koji su izmirili svoje obaveze prema javnom snabdjevaču MH „ERS“ MP za preuzetu električnu energiju u skladu sa ugovorom o snabdijevanju zaključno sa računom za mjesec jun.
4. Prijava za učešće u Programu
Krajnji kupac iz kategorije domaćinstva će biti u prilici prijaviti se za učešće u Programu na 45 šaltera Direkcije za javno snabdijevanje električnom energijom kupaca u RS u okviru MH „ERS“ MP na teritoriji cijele Republike Srpske popunjavanjem prijavnog lista, uz koji je neophodno dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju.
Prijavljivanje za učešće u Programu počinje danom objavljivanja Javnog poziva. Rok za podnošenje prijava je 30 kalendarskih dana od dana objavljivanja Javnog poziva.
4.1. Dokumentacija koju je potrebno obezbijediti
Da bi krajnji kupac iz kategorije domaćinstva učestvovao u Programu neophodno je da na šalterima javnog snabdijevanja zajedno sa šalterskim radnikom popuni prijavni list te priloži sledeću dokumentaciju, u originalu ili ovjerenoj kopiji:
• Kućnu listu;
• Potvrdu o primanjima po članu domaćinstva;
• Potvrdu od Zavoda za zapošljavanje ukoliko je član domaćinstva nezaposlen;
• Građevinsku dozvolu za objekat na kom se planira graditi elektrana;
• Saglasnost suvlasnika u slučaju da objekat na kome se gradi elektrana nije vlasništva 1/1.
Cjelokupna dokumentacija dostavljena na osnovu ovog Javnog poziva ostaje u predmetnoj arhivi MH „ERS“ MP, bez obaveze povraćaja ili kopiranja iste od strane MH „ERS“ MP.
4.2. Bodovanje
Broj bodova se može ostvariti na osnovu sledećih kriterijuma:
• Prosječna mjesečna primanja po članu domaćinstva (prednost imaju korisnici sa manjim primanjima po članu domaćinstva) – maksimalno 70 bodova;
• Ukupno ostvarena godišnja potrošnja u periodu april 2021. godina – mart 2022. godina (prednost imaju korisnici sa većom potrošnjom električne energije) – maksimalno 20 bodova;
• Vlasnik brojila nezaposlen ili penzioner sa penzijom nižom od prosječne – maksimalno 10 bodova.
4.2.1. Korisnici koji žele veću proizvodnju od prosječne godišnje potrošnje
Krajnjim kupcima će biti omogućeno da iskažu zainteresovanost za većom potrošnjom električne energije (npr. prelazak na grijanje na električnu energiju), tj. da se kvalifikuju za veću snagu fotonaponskog sistema u odnosu na snagu koja im je neophodna da zadovolji potrebe za električnom energijom koju je imao u prethodnoj godini. Za ove krajnje kupce će se raditi dodatna analiza kako bi se pravilno utvrdila odgovarajuća snaga FNS-a koji može da zadovolji zahtjeve za dodatnom potrošnjom.
Nakon što istekne rok koji bude ostavljen u Javnom pozivu za prijavu krajnjih kupaca za učešće, biće objavljen broj bodova krajnjih kupaca koji će ući u razmatranje i čije će se prijave dodatno provjeravati na licu mjesta od strane MH „ERS“ MP. Svi objekti krajnjih kupaca koji uđu u uži krug biće dodatno provjereni kako bi se potvrdio položaj i veličina krova, da li se isti nalazi u sjenci drugih objekata, drveća ili sl, a sve sa ciljem da se potvrdi ispravnost podataka dostavljenih putem prijavnog lista.
Takođe, MH „ERS“ MP zadržava pravo da prije potpisivanja ugovora o otplati investicije dodatno izanalizira neophodnu snagu fotonaponskog sistema kako bi bila zadovoljena potrošnja krajnjeg kupca.
4.3. Rangiranje pristiglih prijava
Krajnji kupac prilikom popunjavanja prijave i dostavljanja dokumentacije dobiće potvrdu sa podacima o datumu i vremenu predaje prijave te broja ostvarenih bodova. Ukupan broj bodova koje krajnji kupac može da ostvari je 100.
Nakon što istekne rok za predaju prijava i nakon što se završi evaluacija svih prijava biće objavljen broj bodova krajnjih kupaca koji će dalje biti detaljnije razmatrani i provjeravani od strane MH „ERS“ MP.
Ukoliko dva ili više krajnjih kupaca ostvare isti broj bodova prednost imaju kupci koji su ranije predali prijave.
Nakon izvršene provjere pristiglih prijava, MH „ERS“ MP će informisati kandidate koji će imati mogućnost učestvovanja u Programu i sa svima pojedinačno zaključiti ugovor o regulisanju međusobnih odnosa za izgradnju i korišćenje fotonaponskih sistema na njihovim objektima.
Krajnji kupac popunjavanjem prijave daje saglasnost MH „ERS“ MP da osnovne podatke o njemu može prezentovati na internet stranici i drugim izvještajima.
5. Ostale informacije
Javni poziv će biti objavljen na oglasnoj tabli MH „ERS“ MP, internet stranici MH „ERS“ MP (www.ers.ba/solarprojekt) i putem medija.
Sve informacije u vezi Programa možete dobiti putem e-mail adrese [email protected] ili putem brojeva telefona 059/279-819 i 059/279-866.
Prijavljivanjem za učešće na ovom Javnom pozivu, učesnici su saglasni da MH „ERS“ MP zadržava pravo da otkaže Javni poziv i/ili da ne zaključi ugovore o otplati investicije sa odabranim korisnicima ukoliko broj prijavljenih i rangiranih ne bude dovoljan za ekonomičnost i opravdanost „Programa energetske održivosti domaćinstava“, te ukoliko iz bilo kojeg razloga ne budu okončani postupci javne nabavke koje za potrebe realizacije „Programa energetske održivosti domaćinstava“ provodi MH „ERS“ MP, odnosno ukoliko ne budu i zaključeni ili realizovani ugovori o javnoj nabavci fotonaponskih sistema ili njihovih dijelova ili ugovori o finansiranju Programa sa kreditorima.
MH „ERS“ MP ne snosi eventualne troškove prijava krajnjih kupaca i prikupljanja njihove dokumentacije bez obzira da li će prijava biti prihvaćena ili ne.
Preuzeto: Atv
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca