ENERGETIKA
Đokić: Neupitno uredno snabdijevanje strujom
U Republici Srpskoj je stabilna situacija u vezi sa električnom energijom, obezbjeđuju se dovoljne količine za domaćinstva i privredu i to neće biti upitno ni u narednom periodu, istakao je ministar energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić.
On je naglasio da postoji težnja i za većom proizvodnjom, ali da ove godine hidrološka situacija nije bila najpovoljnija, a bilo je i teškoća sa Termoelektranom „Ugljevik“, koja je imala više od 20 neplanskih izlazaka sa mreže, ali da je i bez toga stabilna proizvodnja i uredno snabdijevanje strujom.
Đokić je za RTRS rekao da se u godinama kada je stabilna proizvodnja u Republici Srpskoj može obezbijediti oko 35 odsto više energije od potreba stanovništva i privrede.
On je istakao da je prošle sedmice energija kojom je trgovano u Francuskoj dostizala 1.078 evra po megavat-času, dok Srpska isporučuje 53 evra svojoj privredi i 20,5 evra domaćinstvima.
Đokić je naglasio da je ova vlast takva da nastoji da teret krize ne prenese na građane, nego da ih rješava sama.
„Uvećane plate i penzije nisu stvorile dodatni komfor ljudima i moramo ostati pri politici niskih cijena za električnu energiju“, napomenuo je Đokić.
On je rekao da će iduća godina biti teška i da je potrebno suočiti se sa tim, te obaviti razgovore sa predstavnicima privrede i vidjeti kako energetski djelovati u narednoj i idućim godinama.
Đokić je naglasio da sav sistem mora da bude odgovorniji.
„Jer ispuniti ovaj zadatak koji je Vlada postavila da samo sopstvenim snagama i sredstvima održimo energetski sistem bez povećanja cijena, to je rizik i odgovornost za takvu odluku države, ali vjerujem da to `Elektroprivreda` može izvršiti i mi ćemo učiniti sve da ona to izvrši“, rekao je Đokić.
Govoreći o privatizaciji Rudnika željezne rude (RŽR) „LJubija“ u Prijedoru, Đokić je napomenuo da je 2004. godine, kada su na vlasti bili SDS i PDP, donesena katastrofalna odluka po interese rudarske proizvodnje u Prijedoru jer je dato pravo na monopol, te poručio da to pravo ne treba dati nikome.
„Mi smo imali osnovni ugovor koji nam je bio smetnja i nismo mogli ništa učiniti da zaštitimo za RŽR `LJubija` da ga zaštitimo. On je bio manjinski u tom preduzeću i sve odluke je donosio ‘Arselor Mital’“, naveo je Đokić.
Đokić je ocijenio kao uspješan rad Vlade Republike Srpske, ističući da je svaka institucija maksimalno radila.
On je istakao izuzetnu saradnju Vlade sa predsjednikom Republike Srpske Željkom Cvijanović, koja je podsticala aktivnosti Vlade, te na važnu ulogu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u skretanju pažnje na probleme u BiH.
Đokić je naglasio da su rezultat rada Vlade, između ostalog, i osiguran rast plata, penzija, smanjeno opterećenje privredi.
„Imamo potpuno jedinstvo u sistemu vlasti“, rekao je Đokić i dodao da pokušaji destabilizacije dolaze uglavnom spolja i da oni održavaju krizu u BiH.
Đokić je naglasio da izuzetna saradnja Republike Srpske sa Srbijom daje ogromnu korist i Federaciji BiH.
Đokić je ocijenio i da je inicijativa „Otvoreni Balkan“ potpuno napredna ideja i da su to posljednja vrata pred EU.
Preuzeto: RTRS
U Sarajevu je u petak održana konferencija Elektroprivrede BiH na temu poslovanja u 2023. godini. Njoj su prisustvovali i članovi Nadzornog odbora preduzeća.
Obratio se generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić, koji je pojasnio da je u februaru završen izvještaj za prošlu godinu, gdje je predviđen gubitak od 140 mil KM, no u korigovanom izvještaju riječ je o gubitku od 331 mil KM.
– EPBiH je uložila 344 mil KM u rudnike od 2009. godine. Ulaganja u rudnike su bila potrebna. Rudnici su nam trebali, trebaju i trebat će, ali nam trebaju rudnici koji će funkcionisati samofinansirajući se, jer mi dobijamo 80 posto energije iz termoenergetskih izvora – kazao je Buljubašić.
Naglasio je da je Rudnik Zenica u septembru prošle godine imao gubitak od 15 mil KM i pokazao se neodrživim, prenio je Avaz.
– Menadžment je izdao akt u kojem kažu kako ne postoji kvalitet ni kvantitet uglja u ovom rudniku. 2009. godine građani su svjesni da problem datira od tada. Do sada akomulirani iznos svih koncerna iznosi 1,053 mlrd KM. Da nije bilo nesretne korone i rata u Ukrajini ovo bi se desilo prije dvije godine. Uvjeravam vas da ćemo ponovo biti stabilni i da cemo proizvoditi viškove energije za područje van BiH, a prvenstveno nam je cilj zadovoljiti domaće troškove – istakao je.
Dodao je da se minus od 117 miliona odnosi samo na rudnike Kreka, Zenica i Gračanica.
– Ostali rudnici posluju pozitivno. Elektroprivreda mora pozitivno raditi. Planirane su investicije od 450 mil KM u blokove u Kaknju – zaključio je Buljubašić.
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE11 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca