TEHNOLOGIJA
Viber bi uskoro mogao dobiti sasvim novu ulogu
Japanska Rakuten grupa, koja se bavi onlajn trgovinom, internet bankarstvom i uslugama u oblasti mobilne telefonije, u svijetu je poznatija kao vlasnik Vibera i sponzor fudbalera Barselone i šampiona NBA lige.
Možda će najava da će Viber uskoro služiti i kao digitalni novčanik pobuditi veće interesovanje svjetske javnosti za Hirošija Mikitanija, osnivača i čelnika ove kompanije koju opisuju kao “japanski Amazon”. Jer Mikitani je sve, samo ne uobičajena pojava u Japanu.
Najava japanske Rakuten grupe da će aplikacija Viber ubrzo moći da služi za plaćanja i kao digitalni novčanik, izazvala je veliku pažnju više od milijarde njenih korisnika. Ovo bi mogao da bude zlatni rudnik za kompaniju koja je već nekoliko godina u gubicima, kojih pokušava da se riješi gaseći onlajn trgovine u SAD, Njemačkoj i drugim zemljama, kao i prodajom udjela u raznim fintek projektima.
Da li će očekivanja biti ispunjena tek treba da se vidi, ali će se vjerovatno prorediti oni kojima sada ime “Rakuten” zvuči poznato, ali ne znaju odakle kompanija potiče, a kamoli čim se bavi.
Takvu sliku nije uspijevala da promijeni planetarna popularnost Vibera, ni basnoslovna sponzorstva zahvaljujući kojima se Rakutenovo ime godinama vijori na dresovima fudbalera Barselone i košarkaša Golden State Warriorsa.
Još su bili rjeđi oni van Japana kojima je nešto značilo ime Hirošija Mikitanija, osnivača i čelnika ove kompanije.
Mikitani + optimizam = Miki
A Mikitani je sve, samo ne uobičajena pojava u Zemlji izlazećeg sunca, koja se diči da u njoj posluje 40 posto svjetskih firmi starijih od jednog vijeka. Hirošijev Rakuten se pojavio prije dvadesetak godina, pa u tom okruženju više liči na adolescenta, iako je svog osnivača brzometno uvrstio među nekolicinu najbogatijih Japanaca.
Nadimak Miki su mu nadjenuli sunarodnici, koji u skladu sa japanskom suptilnošću dvosmisleno asocira na mladu i zabavnu osobu, ali i na onoga ko se preko noći pretjerano amerikanizovao.
Hiroši je rođen 1965. godine i zaista je proveo dio života u Sjedinjenim Državama. Prvi put je tamo boravio kao dijete, tokom očeve specijalizacije u oblasti monetarne ekonomije.
Stariji Mikitani je potom izgradio zapaženu akademsku karijeru, a Hiroši je drugi put živio u SAD tokom 90-tih, kada je pohađao čuvenu poslovnu školu na Harvardu. Po njegovim riječima, to mu je otvorilo oči koliko njegova domovina zaostaje za Amerikom u podsticanju preduzetništva i u pogledu statusa koji uživaju istaknuti preduzetnici.
Hiroši se osmjelio da se i sam okuša na tom polju 1997. godine, kada je osnovao Rakuten kao jednu od prvih azijskih platformi za onlajn trgovinu.
Na japanskom, “Rakuten” znači optimizam i firma je zaista vrlo brzo postigla uspjeh, nastavivši da diversifikuje poslovanje u težnji da se nametne kao globalni igrač. Mikitanijevu poslovnu filozofiju i samouvjerenost ilustruje izjava još sa početka njegovog poslovanja – da je Amazon jedina kompanija sa kojom želi da se upoređuje i takmiči.
Pazi šta želiš, možda ti se ostvari
Možda je zato Rakuten često opisivan kao “japanski Amazon”, ali je američki gigant ostao nedostižan kako za japansku firmu, tako i za kineskog Alibabu i druge globalne izazivače. Takav odnos snaga se, svakako, ne može pripisati samo njihovim propustima i slabostima.
Ali to ne mijenja činjenicu da je Rakutenu, umjesto planetarnog, uslijedilo nadmetanje sa Amazonom u sopstvenom dvorištu, gdje je 2016. prepustio američkoj kompaniji titulu najvećeg onlajn trgovca u Japanu.
Uprkos tome, Hirošijevo čedo i dalje spada u ozbiljne svjetske igrače. Držeći se onlajn trgovine kao okosnice, Rakuten je ispleo šarenoliku i složenu ponudu dodatnih servisa. To uključuje oglašavanje, gejming, strimovanje video sadržaja, rezervacije smještaja, osiguranje, pa i dostavu hrane i razvijanja sopstvenih napitaka.
Rakuten se uz digitalne, sve više bavi i finansijskim i uslugama mobilne telefonije. Osim što je drugi najveći onlajn prodavac na japanskom tržištu koje čini više od 125 miliona platežnih stanovnika, Rakuten je i treći među davaocima kredita i četvrti među mobilnim operatorima.
Kompanija posluje u još tridesetak zemalja i kotira se na japanskoj i pojedinim inostranim berzama. Hiroši posjeduje 34 posto dionica, a u veće dioničare, pored japanske pošte, spadaju i nezaobilazni američki fondovi BlackRock i Vanguard, ali i kineski tehnološki div Tencent.
U kompaniji radi više od 28.000 zaposlenih koji su za preko 15 posto uvećali prošlogodišnje prihode na 1,7 milijardi dolara, ali ni to nije spriječilo rast tekućih gubitaka na 134 miliona dolara. Gubici su, uz još neke faktore, doveli do pada tržišne kapitalizacije kompanije na oko 7,5 milijardi dolara.
Anglizacija Rakutena
Rakutenova međunarodna ekspanzija počiva na brojnim akvizicijama i zajedničkim ulaganjima. U važnije spadaju kupovina kanadskog digitalnog izdavača Kobo 2010. godine za 315 miliona dolara i Vibera 2014. godine za 905 miliona.
Japanska firma je ulagala i u brojne startap projekte, a Hiroši je priznao da je bilo prilično promašaja, poput neuspješnog pokušaja da osvoji kinesko tržište, uz objašnjenje da su rizici i šanse lice i naličje preduzetništva.
Ipak, najviše kontroverzi je izazvala njegova odluka da 2012. godine pokrene “anglizaciju” u Rakutenu. U brojnim japanskim kompanijama se zbog globalizacije poslovanja osim na japanskom, komunicira i na engleskom jeziku, ali je Miki otišao korak dalje kada je naložio da se u roku od nekoliko godina izbaci upotreba japanskog jezika u njegovoj kompaniji.
Ideja da i internu komunikaciju treba voditi samo na engleskom zaprepastila je japansku javnost, a direktora Honde isprovocirala da takvu odluku proglasi glupošću.
Vjerovatno bi do slične reakcije došlo i u drugim zemljama, ali treba imati u vidu koliku važnost Japan pridaje činjenici da je vjekovima očuvao svoju posebnost, odolijevajući kineskim, mongolskim, a kasnije i osvajačima sa Zapada. Zapadne sile su topovima primoravale srednjovjekovni Japan da se otvori za trgovinu, a onda se moderni Japan razvio zahvaljujući međunarodnoj razmjeni.
Iako je danas neuporedivo otvorenije društvo, o tome koliko ova azijska zemlja i dalje insistira na svom identitetu govori i neuobičajeno stroga imigraciona politika, uprkos štetama koje trpi privreda zbog starenja i smanjivanja stanovništva.
Japan po “Mikijevoj” mjeri
Mikitani je vrlo kritičan i prema zvaničnoj privrednoj politici u Japanu, koju krivi za pristrasnost prema tradicionalnim industrijama i nedovoljnu podršku kompanijama iz oblasti novih tehnologija. U želji da uspješnije nametne svoj stav, osnovao je udruženje JANE (Japan Association of New Economy), godinu nakon što je havarija nuklearke u Fukušimi 2011. godine razotkrila brojne organizacione i infrastrukturne slabosti u zemlji.
Njegovo udruženje nije uspjelo da se izdvoji među velikim brojem formalnih i neformalnih privrednih asocijacija u Japanu, među kojima ima i onih sa sličnim shvatanjima. Članstvo u udruženju JANE, koje je mahom ograničeno na manje i srednje onlajn firme, stagnira i zato što privrednici zaziru od Hirošijevog harizmatičnog, ali i autoritarnog liderstva.
Mnogi su skeptični i prema Rakutenovim marketinškim aktivnostima. Iako je japanska privreda treća u svjetskim razmerama, tamošnja preduzeća se rijetko odlučuju da, kao Hiroši, daju ogroman novac za sponzorstva i zakup najekskluzivnijih reklamnih termina samo radi veće vidljivosti kompanije u javnosti, a ne radi promocije konkretnog proizvoda ili usluge.
Mikitani nema takvih dilema, naprotiv, vrlo je posvećen i ličnoj promociji, pa je autor nekoliko knjiga o modernom poslovanju, predsjedavajući je odbora Tokijske filharmonije, vlasnik lokalnih fudbalskih timova…
Osnivač Rakuten grupe ne vidi sebe kao tajkuna. On vjeruje da je vjesnik modernijih pogleda, bližih novim generacijama Japanaca, kojima su sve egzotičnije tradicije dugovječnih japanskih kompanija i njihovo uvjerenje da kvalitet proizvoda govori sam za sebe, pa mu i ne treba naročita promocija.
Mikitanijevo stremljenje je bliže Gejtsu, Masku i drugim samostvorenim američkim milijarderima, koji smatraju da im uspjeh na jednom polju daje pravo da predlažu regulisanje bilo čega što im padne na pamet – od javnog zdravlja do kolonizacije Marsa.
Izvor: Biznis & finansije
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE9 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca