PRIVREDA
Novac u krizi čuvaju investicije
Prerađivačka industrija u Srpskoj i u kriznom vremenu okrenula se investicijama, što potvrđuju milionska ulaganja u obezbjeđenje savremenih mašina i proizvodnih linija, kako bi unaprijedili proizvodnju, otvorili nova radna mjesta, ali i sačuvali vrijednost novca.
S ciljem podrške preduzećima iz prerađivačke industrije Vlada RS je obezbijedila podsticaj za direktna ulaganja u ovoj godini u iznosu od 13,5 miliona maraka. Podsticajima za direktna ulaganja podržani su projekti privrednih subjekata koji zapošljavaju ukupno 19.560 radnika, a koji su u nabavku i uvođenje savremene opreme i tehnologije investirali oko 78 miliona KM. Najviše investicija, čak 26,3 miliona maraka, realizuje se u sektoru metalske i elektroindustrije, a zatim slijedi sektor drvne industrije sa 24,7 miliona KM.
– Ove godine 15 privrednih subjekata realizovalo je investicije veće od milion KM i to iz oblasti metalske, hemijske, drvne i industrije papira – istakli su u Ministarstvu privrede i preduzetništva RS.
U preduzećima ističu da bi se bez podsticaja mnogo teže upuštali u milionske investicije.
Direktor i vlasnik preduzeća “Tikt manufaktura” iz Gradiške Krešimir Bodrožić rekao je da nastoje robotizovati proizvodnju, projekat je vrijedan 425.000 KM, a kroz podsticaj će dobiti oko 98.000 KM.
– Cilj je da produžavamo produktivno vrijeme mašina, da smanjimo fizički rad zaposlenih, a povećamo umni. Želimo da povećamo stepen kvalifikacije unutar firme. Na taj način i prihodi će biti mnogo veći, a samim tim veća je mogućnost da radnike više platimo – kazao je Bodrožić.
Menadžer u preduzeću Zanatstvo “LIM-BRA-MARK”, koje se bavi mašinskom obradom metala, Mirko Marković rekao je za “Glas Srpske” da su kupili laserski sjekač metala.
– Riječ je o savremenoj mašini koja će nam olakšati poslovanje, ali i prekratiti put do novih proizvoda, usluga i tržišta. To apsolutno znači i otvaranje novih radnih mjesta. Teško je uopšte doći do kvalifikovane radne snage, ali moramo zaposliti nekoga ko će upravljati tom mašinom. Osim toga, proizvod koji uradi ta mašina je zapravo poluproizvod, za čiju je finalizaciju potrebno još radnika – ispričao je Marković.
Dodao je da je vrijednost mašine oko 160.000 maraka, te da su kroz podsticaj dobili skoro 38.000 maraka.
– Kriza je stvorila i neke nove mogućnosti za naše firme. Osim toga, novac gubi vrijednost i bolje je uložiti ga u mašinu nego da propadne – kazao je Marković.
Direktor firme “ZO-ŽI” Vladimir Živković rekao je da je vrijednost projekta 956.400 maraka, te da su kroz podsticaj dobili nešto više od 126.000 maraka.
– Riječ je o nabavci i instaliranju linije za proizvodnju armaturnih mreža. Nova proizvodna linija otvara i nova radna mjesta – kazao je Živković i dodao da su raspisali konkurs za prijem pet radnika.
Korisnici
U Ministarstvu privrede i preduzetništva RS istakli su da se na javni poziv za dodjelu podsticaja prijavilo 312 privrednih subjekata, od čega je 238 dostavilo prijave koje su blagovremene i ispunjavaju sve opšte i posebne uslove javnog poziva.
– Posmatrano po sektorima najviše korisnika podsticaja je iz drvne industrije, 77, zatim slijedi metalska i elektroindustrija sa 74 korisnika i 35 iz tekstilne i obućarske – naveli su u resornom ministarstvu.
Glas Srpske
Mercator u Bosni i Hercegovini prestao je postojati kao nezavisna pravna osoba, odnosno poseban poslovni subjekt i pripojen je Konzumu, izvještava BiznisInfo.ba.
Prema podacima iz sudskog registra, vidi se da je tvrtka Mercator BH Trgovina na veliko i malo “brisana usljed pripajanja”.
Doduše, u ovim dokumentima se ne vidi kome je Mercator pripojen.
No, valja podsjetiti kako se sličan događaj dogodio prije godinu dana u Hrvatskoj, kada je Mercator Hrvatske pripojen tamošnjem Konzumu.
Obje kompanije posluju u okviru Fortenova grupa tako da de facto ovdje nema promjene vlasničke strukture, već je riječ o reorganizaciji. Mercator će nastaviti poslovati kao poseban brend u maloprodaji.
Da bi se ovo moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini, prošle godine je pisao slovenski list Delo.
List je tada naveo da Mercatoru zbog povećanja troškova za energente i plaće prijete i poteškoće s likvidnošću.
Prekid proizvodnje u Arcelor Mittalu u Zenici uticao je na poslovanje željeznica u oba entiteta. Najteža situacija je u Željeznicama RS koja od prevoza rude na relaciji Prijedor – Zenica ostvariuje više od 40 posto vlastitih prihoda.
Vozovi Željeznica RS ne saobraćaju. Teretni vagoni su prazni. Zbog prekida proizvodnje, u Arcelor Mittalu, ovo javno preduzeće ostalo je bez ugovorenog prevoza željezne rude.
– Željeznice RS od prevoza željezne rude za „Arcelor Mittal“ prihoduju 42 posto u zbiru ukupnih prihoda. Situacija trenutno ne izgleda optimistično, ali nije sve ni tako crno. Tražimo adekvatna rješenja i pokušavamo, koliko je u našoj moći, da prevaziđemo probleme koji se otvaraju unutar privrednih kretanja i nadamo se normalizaciji situacije – kažu iz Željeznica RS.
Vagonima je u prvoj polovini 2023. godine prevezeno je više od million tona željezne rude. Tako je ostvaren prihod od 15.600.000 konvertibilnih maraka.
U nešto boljoj poziciji su Željeznice Federacije BiH. Ipak, cijela situacija će se negativno odraziti na poslovanje i ovog preduzeća.
– Željeznice Federacije BiH godišnje imaju 20-25 posto prihoda od Arcelor Mittala. Naravno da ovo ima negativne efekte i prema Željeznicama FBiH, međutim, mi smo osigurali nove prevoze roba prema Srbiji i tako ćemo pokriti gubitke od Arcelor Mitala – kaže Enis Džafić, direktor „Željeznica FBiH“ za BHRT.
Upućen je poziv vlastima da se uključe u rješavanje problema. Kompanija jeste u privatnom vlasništvu, ali ima veliki uticaj na BDP u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vlada treba da se uključi i da izvrši pritisak na kompaniju Arcelor Mittal i da omogući da nesmetano radi tokom svih 12 mjeseci. Da se izbjegavaju ovi sistemi čekanja i prekidanja proizvodnje – ističe Saša Kukolj, predsjednik Sindikata metalaca i rudara RS.
Neizvjesna je sudbina oko 3.000 radnika Mittala u Zenici i Prijedoru ali i čitavog lanca preduzeća i kompanija u kojima rade hiljade radnika.
– Sad je preko 90 posto radnika poslato kući od 1. decembra. Ostaju samo radnici na obezbjeđenju i drugi potrebni radnici koji moraju raditi da ne bi došlo do nekih većih havarija – navodi Dario Antonić, predsjednik Sindikalne organizacie rudnika Arcelor Mittal Prijedor.
– Ista sudbina u Prijedoru, ista sudbina u Zenici. Neizvjesnost traje. Koliko će trajati vidjećemo. Što se tiče radnika u Arcelor Mittalu u Zenici odlučni su da istraju u svojim zahtjevima – poručuje Rašid Fetić, predsjednik Samostalnog sindikata kompanije Arcelor Mittal Zenica. Podsjetimo da je su radnici u Zenici paralelno s obustavom proizvodnje krenuli u štrajk.
– Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi – podsjeća Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.
Arcelor Mittal obustavio je proizvodnju 11. novembra zbog, kako je ranije saopšteno, loših uslova na tržištu čelika, izvještava BHRT.
BHRT
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%
Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
Google lansirao Gemini, odgovor na Chat GPT
Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.
Air Montenegro otkazuje Banja Luku i Sarajevo
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prijeViše od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prijeĐorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
BIZNIS7 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
FINANSIJE1 mesec prijeEPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeZaboravili ste lozinku svog Android telefona? Evo rješenja
-
INVESTICIJE2 meseca prijeBanjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke