Prijeratni stanari stambene zgrade “Razvitak,” srušene tokom ratnih dejstava, nakon 30 godina dobijaju priliku za povrat svojih stanova. Rješavanje tri decenije starog problema aktuelna vlast je najavljivala u svom mandatu nekoliko puta.

Ruglo i ruševinu u centru grada Mostara su u ovom mandatu ograđivali i čistili jer je lokalitet zbog zanemarivanja prethodnih administracija postao leglo kriminala i zaraze.

Nakon prethodnih aktivnosti vezanih za ovaj lokalitet, usvajanja novog regulacionog plana, projekat na današnjoj sjednici treba da uđe u svoju finalnu fazu, izvijestilo je Oslobođenje.

Na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara nalazi se Ugovor o ortakluku između Monet Groupa i Grada Mostara, kojim se definišu odnosi dvije strane u zajedničkom ulaganju u novoplanirani objekat “Razvitak” u Mostaru.

Prema važećem Regulacionom planu, objekat će obuhvatati oko 40.000 m2, uključujući i zamjenske stanove za sve stanare čiji su stanovi uništeni tokom rata.

U Ugovoru o ortakluku jasno su navedene obaveze i doprinos Monet Groupa, koji uključuju zemljišne parcele površine 3750m2, sredstva za obeštećenje u slučaju eventualnih tužbi, povrat stanova predviđenih za bivše stanare, kao i cjelokupan kapital za finansiranje izgradnje.

Reklama

Grad Mostar izgradnju zamjenskih stanova finansira kroz ustupanje dijela zemljišta potrebnog za izgradnju površine 2400m2 te u skladu sa zakonskim propisima visinu iznosa građevinske rente i naknade za uređenje zemljišta.

Projekat omogućava trenutni povratak u 43 stana prijeratnim stanarima, što je posebno značajno za obnovu društvene strukture Mostara.

Takođe su osigurani stanovi ili sredstva za rješavanje eventualnih sporova za dodatnih 17 stanova, što Gradu pruža dodatnu fleksibilnost za specifične slučajeve.

Sveukupno, projekat “Razvitak” predstavlja primjer saradnje između privatnog i javnog sektora, kroz koji Grad Mostar rješava 30 godina neriješeno pitanje 60 stanara iz “Razvitka.”

Pored rješavanja stambenog pitanja izgradnjom ovog reprezentativnog projekta očekuje se pozitivan uticaj na ekonomsku i društvenu revitalizaciju dijela grada koji je zbog nebrige lokalne vlasti posljednjih 30 godina bio ruševina i izvor zaraze.

Oslobođenje

Reklama

Na lokalitetu Draženska Gora kod Trebinja je završeno ravnanje terena i ostalo infrastrukturno uređenje buduće trebinjske Slobodne zone koju je sa saradnicima obišao i gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

Uređno je i poravnato deset hektara površine, za šta je Vlada Republike Srpske obezbIjedila 800.000 KM, što je, prema riječima gradonačelnika Ćurića jako isplativa investicija.

– Ovo je prva slobodna zona koja je registrovana u Republici Srpskoj i veoma je značajan projekat, samim tim što je u blizini luka Bar i Ploče, kao i četiri aerodroma – Tivat, Podgorica, Mostar, Čilipi, ali planiran je i aerodrom ovdje u Trebinju što je od ogromnog značaja za ovaj projekat, jer su naše ambicije da privučemo privrednike, i strane i domaće, da grade ovdje pogone – istakao je Ćurić.

On je podsjetio da su gradske vlasti dale značajne pogodnosti, sa popustima preko 50 posto na rentu, te 25 posto na troškove uređenja, te da će značajnih popusta biti i u budućnosti.

Kazao je da unutar Slobodne zone nije planirana prodaja zemljište, već je povoljnija opcija zakupa.

Ćurić je dodao da je Grad Trebinje, u saradnji sa Privrednom komorom i privrednicima, donio niz povoljnih akata kojima se olakšava registracija i poslovanje firmi u slobodnoj zoni kada jednog dana počne sa radom.

Reklama

– Sam privredni subjekt Slobodna zona je registrovan, a, nakon poravnavanja zemljišta i još nekih dodatnih infrastrukturnih poslova, nadamo se da ćemo u skorije vrijeme nastaviti sa ovim projektom da ga privedemo namjeni – naveo je Ćurić.

Veselin Savić, direktor Područne privredne komore Trebinje je takođe apostrofirao važnost pokretanja projekta Slobodne zone Trebinje.

Uskoro se nastavlja sa ograđivanjem prostora i nastavkom na radovima pristupnih puteva.

eKapija

Krajem kolovoza ili početkom rujna, most na koridoru 5c koji povezuje BiH s Europskom unijom bit će pušten u promet.

Ovaj impresivni objekt, najviši na cijelom koridoru, nalazi se na poddionici Počitelj – Zvirovići.

Iako se tijekom gradnje često nazivao Počiteljski most, službeno će nositi naziv “Hercegovina”.

Ovu informaciju za RTV Herceg-Bosne otkrio je Denis Lasić, v. d. direktora Autoceste Federacije BiH.

Most Hercegovina projektiran je kao kontinuirani prednapeti gredni most s glavnim rasponom od 147 metara i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza.

Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 kubnih metara betona, 9.000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje, dok će biti ugrađeno i 20.000 kvadratnih metara asfalta i hidroizolacije.

Reklama

Izvođač radova je konzorcij koji čine: Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina).

Izgradnja mosta Hercegovina financira se iz sredstava Europske investicijske banke (EIB) i bespovratnim sredstvima Europske unije u okviru Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), a ukupna vrijednost radova je 28.114.889,53 eura bez PDV-a.

RTV Herceg Bosne