FINANSIJE
18.500 CHF dužnika „napada“ banke – samo raskid
BEOGRAD — Građani zaduženi u švajcarskim francima odustaju od konverzije zajmova u evre, a poslije prve presude za rakid ugovora, tim putem kreće 18.500 preostalih dužnika.
Očekuje se, poslije prve presude suda u Novom Sadu u korist građanina zaduženog u švajcarskim francima, da krene lavina zahtjeva za raskid ugovora 18.500 ostalih dužnika u ovoj valuti, koji se godinama bore da otplate uzete stambene zajmove.
Svako suđenje, podrazumeva sudske troškove. Tako je sudska taksa oko 100.000 dinara, kao i taksa na presudu. Trošak vještaka je 15.000 dinara. U ovom novosadskom slučaju oko 250.000 dinara banka mora da nadoknadi klijentu na ime troškova postupka. Ko izgubi spor on plaća troškove.
Veliki broj građana nam se javio nakon objave o presudi u Novom Sadu. Već formiramo grupe od po deset korisnika kredita jedne banke koji će zajedno podnijeti tužbu radi diobe troškova na deset djelova. To znači da odustajemo od zahtjeva za konverziju ovih kredita u evro po paritetu na dan isplate, tražimo dinarsku restituciju za sve, odnosno raskid ugovora i vraćanje novca u domaćoj valuti kako banci, tako i klijentu, pišu Večernje novosti.
Ovo ističe Dejan Gavrilović, iz udruženja „Efektiva“, koje okuplja građane sa stambenim kreditima u francima i koje se bori da iznađe najbolje rješenje za dužnike.
“Novosadski slučaj nije jedini koji je procesuiran, ima ih još i očekujemo da i oni budu dobijeni na sudu”, kaže Miroslav Rnjaković, advokat iz Beograda koji je zastupao građanina iz Novog Sada i dobio sudski spor sa jednom stranom bankom.
“Da nisam očekivao pozitivan ishod, ne bih ulazio u cijeli postupak, koji je trajao ukupno dvije godine. Dobili smo izvršnu presudu, na koju banka nema pravo žalbe. Ona može da zahtjeva vanredni pravni lijek, kao što je revizija, ali to ne odlaže izvršenje presude”, kaže on.
Tužba je podnijeta prije dvije godine, prvostepeni postupak je trajao godinu i po, a drugi dio oko šest mjeseci. Njom se tražio raskid ugovora zbog promjenjenih okolnosti, usljed jačanja franka u odnosu na dinar i evro, zbog čega je došlo do povećavanja mjesečne rate za 2,5 puta, uvećanje mjesečne glavnice posmatrano u evrima, gdje klijent duguje više nego što je podigao.
U konkretnom sporu koji se vodio u Novom Sadu, dužnik je uzeo zajam od sedam miliona dinara prije osam godina, otplatio je 6,5 miliona dinara, a banka mu je potraživala još 13 miliona dinara. Sada, ovaj građanin banci treba da plati samo tri miliona dinara i da ostane u svom stanu.
“Za poremećaje koji su nastali tokom otplate nisu krivi ni banka, niti klijent. Ugovor je raskinut, jer je došlo do neravnoteže u odnosu valuta, odnosno švajcarski franak je ojačao za 130 odsto u odnosu na dinar. To je dovelo do drastičnog rasta mjesečnih obaveza dužnika”, ističe Rnjaković.
Kako ističe Gavrilović, ima još nekoliko desetina ovakvih sporova koji čekaju svoj epilog. Ovo je tek prva presuda koja svim tim sporovima sada daje vjetar u leđa.
Izvor: B92
BIZNIS
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
FINANSIJE
Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
FINANSIJE
Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca