PRIVREDA
Pritisci o formiranju ministarstva poljoprivrede BiH: Za RS nedopustiv prenos nadležnosti
BANJALUKA/SARAJEVO, Pritisci o formiranju zajedničkog ministarstva poljoprivrede BiH ne jenjavaju, a ono što je drugačije u odnosu na prije je da se glasovi koji to podržavaju čuju i iz RS.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, jedan je od onih koji podržavaju ovakav potez. Kao razlog za svoj stav navodi, kako kaže, prije svega činjenicu o neravnopravnoj raspodjeli sredstava koja entiteti dobijaju iz budžeta.
„Od ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH proizvođači iz RS proizvedu dvije trećine, PDV se uplati u budžet, a kada dođe do povlačenja sredstava nazad dobijemo trećinu jer nam toliko zakonom pripada“, kaže Usorac.
Smatra da bi, kada bi budžet bio zajednički, povukli i puno više sredstava.
„Kada bi bilo jedno ministarstvo ovisili bismo o onome koliko smo proizveli, ne bi moglo biti bolje onom u Tuzli nego što je meni ili obratno. Jeli bismo isti kolač i kada se pare isplate jednom moraju i drugom“, kaže Usorac.
Još u maju 2009. godine Narodna skupština RS konstatovala je da se prenos nadležnosti desio u 68 slučajeva, a da je saglasnost data samo u tri slučaja. S druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da se, uprkos svim problemima, u ovom trenutku najveća borba za prenos nadležnosti vodi oko zakona o hrani i veterinarstvu.
Ove zakone je, kako pojašnjavaju, Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pustio u proceduru, iako je Vlada RS jasno poručila da nije saglasna s tim zakonima i da se radi o prenosu nadležnosti.
„Protiv smo i toga da MSTEO BiH, prema Nacrtu zakona o hrani BiH, preuzima poslove Agencije za bezbjednost hrane BiH i entiteta, čime proširuje svoje nadležnosti, da ministarstvo na nivou BiH donosi sve propise na osnovu ovog zakona, ili na primjer, da ‘Šarovićevo ministarstvo’ donosi sve propise na osnovu Nacrta zakona o veterinarstvu i određuje referentne laboratorije te daje i oduzima ovlašćenja za rad inspektora, sve je to prenos nadležnosti“, istakli su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH, istakla je da se radi o klasičnom pokušaju prenosa nadležnosti.
„To je drogiranje institucija RS, novoj većini na nivou BiH može pasti na pamet da tako nešto i donese i vjerujem da hoće, ali u tom slučaju ćemo mobilisati svu javnost i to neće biti dozvoljeno. Oni imaju kapacitet da to izglasaju, ali nemaju da provedu, što je puno važnije“, kazala je Majkićeva.
Naglasila je da je SNSD u dosadašnjim raspravama na ovu temu uvijek bio eksplicitan.
„To je ustavna nadležnost entiteta i ne može i neće biti prenesena na BiH. Mi tako nešto ni u kakvim okolnostima ne bismo podržali. Pojedini se sada oglašavaju javno o tome jer je to od njih traženo, jer bi se onda sa jednog mjesta upravljalo sa svim – kako će i kome koliko“, rekla je Majkićeva.
Iz opozicionih stranaka kažu da zajedničko ministarstvo poljoprivrede nije moguće realizovati bez predstavnika Srba u Sarajevu, a da u ovom trenutku nema raspoloženja za tako nešto.
„To je nešto što nije ni predviđeno programom ovog sastava Savjeta ministara, a nije ni realna ambicija. Poljoprivrednici to, pak, rade iz ličnih motiva. Ako, na primjer, ima mogućnost da dobije subvencije ili neku pomoć iz inostranstva, onda će to i potencirati“, rekao je Momčilo Novaković, poslanik NDP-a u bh. parlamentu.
Gubici za RS Šta donosi prenos nadležnosti i kolike gubitke stvara RS najbolje se može vidjeti na primjeru Odluke o visini nadoknada za izdavanje sertifikata, po kojoj su određene visine naknada za izdavanje sertifikata o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog porijekla u unutrašnjem i međunarodnom prometu.
Prema toj odluci, Kancelarija za veterinarstvo BiH za izdavanje sertifikata, odnosno dokumenta kojim se definiše zdravstveni status životinja ili zdravstvena ispravnost proizvoda životinjskog porijekla, a za koje sve garancije daje entitetsko ministarstvo, za izvoz naplaćuje 45 KM po jednoj pošiljci.
Ovu odluku je, kako tvrde nadležni u RS, protivpravno i nelegalno donijela Kancelarija za veterinarstvo BiH, čime je republički budžet oštećen za višemilionski iznos.
Izvor: Nezavisne
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca