FINANSIJE
Najmoćnija sila svijeta „u minusu“ 19 biliona $
Ako se Saudijci najednom riješe velikog iznosa američkih obveznica to bi znatno moglo da smanji njihovu vrijednost i da potencijalno destabilizuje globalni finansijski sistem. Navodno je takva prijetnja već bila upućena SAD-u tokom aprila.
Sjedinjene Američke države još uvijek su prva ekonomska sila svijeta, ukoliko se Evropska unija ne gleda kao jedan entitet. Prošle godine, ukupni američki BDP dostigao je istorijski rekord od 17 biliona i 419 milijardi dolara, što je za preko 7 biliona više od druge zemlje na listi, Kine. Ipak, i pored obog ekonomskog rekorda, ne može se reći da je sve sjajno s druge strane Atlantika. Naime, ukupni nacionalni dug Amerike iznosi 19,1 bilion dolara, što je gotovo 109 odsto godišnjeg BDP-a.
Amerika, s druge strane, ima tu sreću da je većina povjerilaca unutar granica države – čak 67,5 odsto enormnog duga drže američka fizička i pravna osobe, poput državnih i lokalnih vlasti, penzionih fondova, zajedničkih fondova i Federalnih rezervi.
Ostalih 32,5 odsto je pak u vlasništvu međunarodnih subjekata, na prvom mjestu drugih država. Prva među njima je Kina, koja drži nimalo zanemarivih 6,9 odsto američkog duga ili gotovo 1,3 biliona dolara. Na drugom mjestu je Japan koji drži 1,13biliona, dok su daleko na trećem mjestu Kajmanska ostrva s 265milijardi dolara.
Mala karipska državica s populacijom od 60.000 ljudi očito je popularni poreski raj za američke dolare. Kajmanska ostrva, naime, ne oporezuju kompanije, što multinacionalnim firmama omogućava da tamo čuvaju ogromne svote novaca.
Ono što je najzanimljivije kod svih ovih brojki je iznos američkog duga koji u svojim rukama drži Saudijska Arabija. Na temelju Akta o slobodi informacija Blumberg se „dočepao“ i tog podatka i objavio da da Saudijci drže nemalih 116,8 milijardi dolara američkog duga, što ih čini 13. najvećim „povjeriocem“ SAD-a.
Američko ministarstvo finansija je podatke o iznosu duga koji drže Saudijci držalo tajnim još od 1970. godine, budući da su te brojke spajali s dugovanjima drugim državama izvoznicamanafte, poput Irana i Venecuele. Ta praksa čuvanja tajne se završila u ponedjeljak, što je objašnjeno željom da se javnosti pruže „detaljniji i transparentniji“ podaci.
Moguće je da Saudijska Arabija posjeduje i veći dio američkog duga nego što je to otkriveno u ponedjeljak, piše CNN. Centralna banka ove države u martu je objavila da ima 587 milijardi u stranim rezrevama, a budući da se većina tih rezervi obično drži u američkim obveznicama, brojka od „tek“ 116.8 milijardi dolara američkog duga u saudijskom vlasništvu zvuči premalo. To bi moglo da se objasni ako Saudijska Arabija deo američkih obveznica drži preko računa u drugim državama, što je praksa koju koriste Kinezi.
Takođe, ne treba zaboraviti probleme u kojima se zbog pada cijena nafte našla Saudijska Arabija – od 2014. godine Saudijci su potrošili gotovo 130 milijardi dolara svojih spoljnih rezervi, a veliki deo toga je sigurno bio i američki dug.
Zašto je sve ovo bitno? U vidu nedavnih tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije – pogotovo pitanja objave izvještaja nezavisne Komisije o napadima 11. septembra a koji navodno impliciraju upletenost članova saudijske vlade u napad – iznos američkog duga koji drži ta država pretvara se u potencijalno oružje.
Naime, ako se Saudijci najednom riješe velikog iznosa američkih obveznica to bi znatno moglo da smanji njihovu vrijednost i da potencijalno destabilizuje globalni finansijski sistem. Navodno je takva prijetnja već bila upućena SAD-u tokom aprila, u slučaju da američki Kongres donese zakon po kojem bi porodice žrtava11. septembra mogle da tuže strane vlade. Međutim, budući da bi taj potez mogao teško da ošteti i Saudijsku Arabiju, čini se da je to ipak pusta prijetnja, zaključuje CNN.
Izvor: Nedeljnik
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca