FINANSIJE
Klirinški dug opet na čekanju
BANJALUKA – BiH je uz Makedoniju i Južnu Koreju ostala jedna od tek tri zemlje koje sa Rusijom nisu regulisale izmirenje duga bivšeg Sovjetskog Saveza.
A rješenje problema klirinškog duga, kako su nam juče rekli iz Savjeta ministara BiH, još nije ni na pomolu.
„Još nema informacija kada bi se ta tema mogla naći na dnevnom redu“, rekli su u Kancelariji za odnose s javnošću Savjeta ministara BiH.
Mirko Šarović, ministar trgovine i turizma BiH, kaže da to pitanje još nije došlo na dnevni red jer ga nije iznijelo Ministarstvo finansija i trezora BiH, koje je, prema njemu, nadležno za to.
Iz Ministarstva finansija nam je rečeno da je uspostavljen kontakt sa ruskom stranom i da se čeka njihov odgovor.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je teško naći razumno opravdanje da naplata obaveza još nije obavljena.
„Sasvim je jasno da bi, da je situacija obratna, odnosno da su države nasljednice SFRJ ostale dužne Rusiji po ovom osnovu, naplata bila davno obavljena. Ekonomska i politička snaga dužnika i povjerilaca u ovom je slučaju izrazito nesrazmjerna i proces izmirenja obaveza je u stvari isključivo ovisio o dobroj volji Rusije. Tako su i ostale bivše jugoslovenske republike na kraju prihvatile da im se dug izmiri u robnom obliku umjesto novca, jer su izgubile nadu da će ikada dočekati novac. U slučaju BiH se, međutim, nakon najdužeg čekanja, pojavila mogućnost naplate duga u novčanom obliku, što bi bila velika prednost i barem djelomično nadomjestilo gubitak vremena i predugo trajanje cijelog procesa“, smatra on.
Upozorava, pak, da ukoliko na kraju dođe do novčane naplate, postoji opasnost da bi novac mogao biti upotrijebljen u krpljenje budžetskih rupa i za predstojeću predizbornu kampanju u oba entiteta.
„Ako se novac ne iskoristi na pravi način, odnosno za podršku ekonomskom razvoju, onda cijelo pitanje klirinškog duga gubi na značaju jer su sredstva izgubljena i prije nego su naplaćena“, kaže on.
Podsjećamo, BiH Rusija duguje oko 120 miliona dolara, od čega jedna trećina pripada RS.
Prethodno je postojala ideja da se dug prelomi preko dugovanja „BH gasa“ „Gazpromu“ za ratne isporuke gasa, ali je protiv tog prijedloga bila RS koja nije imala tu vrstu dugovanja.
U međuvremenu se pojavio prijedlog Rusije da se dug isplati u novcu, ali još procedura nije završena.
Što se tiče Južne Koreje, ukupni dug Rusije na ovom osnovu iznosi oko 1,7 milijardi dolara, a prije nekoliko godina postignut je načelni dogovor da se dug prebije izgradnjom željezničke pruge preko Sjeverne Koreje do transsibirske željeznice od strane Rusije, čime bi se Južna Koreja povezala sa Evropom, ali je taj prijedlog „na ledu“ zbog nove militarizacije njihovog sjevernokorejskog susjeda.
U Makedoniji je postojao prijedlog da se dug prema njima od oko 60 miliona dolara riješi izgradnjom gasovodne mreže, ali zbog političke nestabilnosti još nema dogovora.
Kako je juče pisao „Sputnjik“, izdanje na njemačkom jeziku, upravo je riješeno pitanje takozvanog klirinškog duga sa Kuvajtom, u iznosu od oko 1,1 milijardu dolara, plus oko 620 miliona kamata.
Rusija je, kako je istaknuto, isplatila kompletnu sumu na način da je dva puta gotovinski isplatila iznos od po 200 miliona dolara u periodu od 2006. do 2009. godine. Ostatak duga je, uključujući i kamate, isplaćen kroz isporuku tehnike, prvenstveno oružja i borbenih sredstava. Sporazum o izmirenju obaveza sa Kuvajtom je potpisao Sergej Storčak, ministar finansija Ruske Federacije 30. maja 2006. godine. Rusija je sve svoje obaveze izvršila nekoliko dana prije isteka roka od deset godina.
Sve ostale zemlje su svoje odnose na ime klirinškog duga sa Rusijom odavno riješile.
Izvor: Nezavisne.com
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Jedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!
Mišković povlači “Standard” sa Sarajevske berze, šta je u pozadini
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
-
NEKRETNINE7 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI2 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE10 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE12 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE10 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca