FINANSIJE
Slovenci uništili podatke o štedišama pa ih traže od BiH?
SARAJEVO, LJUBLJANA – Svi podaci koje Slovenci sada od nas traže su bili u centralnoj banci u Sloveniji, ali ih je uništio Savo Dinjaški, direktor NLB banke, koja je nasljednica nekadašnje Ljubljanske banke.
Zbog toga smo protiv njega podnijeli krivičnu prijavu, ispričala je za „Nezavisne“ Amila Omersoftić, predsjednica drugog Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
Ovim se saga o isplati stare devizne štednje Ljubljanske banke nastavlja, budući da Slovenci kao glavni razlog zašto na računima bh. štediša još nema ni marke navode nemogućnost da dođu do podataka štediša, jer su u arhivi u Sarajevu.
„Poturaju šuplju priču da zbog nacionalizacije filijale u Sarajevu nemaju podatke, što nije istina. Sve što traže od nas ima Ljubljanska banka u Ljubljani. Čak nam je na posljednjem sastanku direktor Savo Dinjaški rekao da je on naše podatke uništio, poslije čega smo podnijeli krivičnu prijavu protiv njega“, kazala je Omersoftićeva i dodala da je na tamošnjem tužiocu da provjeri zašto su zvanični dokumenti uništeni te i da li su uopšte uništeni ili je to samo priča da se odugovlači sa isplatama.
„Jako je nekorektno da oni prebacuju odgovornost na BiH jer se radi o sistemskom problemu zbog toga što njihov zakon nije usaglašen sa presudom o isplatama. Takođe njihova tvrdnja da je Vijeće Evrope stalo iza njihovog zakona nije tačna. Meni je u Vijeću rečeno da se može početi sa isplatom, ali da ne tvrde da i dalje nema sistemskog problema sa štednjom, to jest da je zakon donesen u skladu sa presudom“, govori ona.
Omersoftićeva kaže kako ima podatke da je u budžetu Vlade Slovenije planirano, a ne obezbijeđeno oko 240 miliona evra namijenjenih isplatama za ovu godinu, što je samo za hrvatske štediše, za iduću 68 miliona, a za 2017. 168 miliona, što, kako tvrdi, znači da bh. štediše nisu ni planirali.
Iz Ambasade Slovenije u BiH opet pričaju dijametralno suprotnu priču. Kažu kako su Sloveniji za izvršenje presude potrebni podaci o visini neisplaćenih starih deviznih zahtjeva i identifikacijski podaci o nosiocima.
„Za razliku od podružnice Ljubljanske banke u Zagrebu, nekadašnja podružnica u Sarajevu je 1993. godine bila nacionalizovana i doživjela je niz promjena, na koje nismo imali uticaja“, navode iz Ambasade.
Kako kažu, to je razlog zašto je u Hrvatskoj verifikacijski postupak za štediše protekao u predviđenom roku, a u BiH nije, te je odloženo do dobijanja svih potrebnih podataka.
„Dio podataka je Sloveniji bio dostavljen u elektronskom obliku. Međutim, među tim podacima nije bilo svih potrebnih za izvođenje postupka verifikacije, što se u prvom redu odnosi na podatke koji će omogućiti nedvojbenu identifikaciju korisnika“, kažu u Ambasadi.
Zbog toga su sa vlastima BiH održali sastanak, nakon kojeg je potpisan sporazum po kojem će BiH omogućiti skeniranje i upotrebu dokumentacije, što bi omogućilo početak verifikacije, nakon čega su diplomatskim putem 5. maja još jednom zamolili vlasti BiH da joj omoguće pristup, skeniranje i upotrebu potrebne dokumentacije.
Iz Ministarstva finansija BiH rečeno nam je da je osoba koja je zadužena za pregovore sa slovenačkom stranom službeno odsutna te da će se sa svim podacima oglasiti čim se vrati s puta. Do prozvanog Save Dinjaškog nismo uspjeli da dođemo.
Izvor: Nezavisne novine
Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.
“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.
„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.
Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.
Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.
„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“
Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.
Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.
Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.
“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca