PRIVREDA
Višak 600 željezničara
BANJALUKA – “Željeznice RS” planiraju da u trogodišnjem periodu smanje broj zaposlenih za skoro 600, a u prvoj fazi do kraja ove godine bez posla bi trebalo da ostane skoro 300 željezničara.
Najnoviji planovi za smanjenje broja radnika definisani su planom poslovanja ovog preduzeća za period od 2017. do kraja 2019. godine koji će biti razmatran na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara 13. aprila. “Željeznice”, koje su zbog milionskih gubitaka pale na koljena, zapošljavale su na kraju 2016. godine 3.130 radnika, a planskim dokumentom definisano je da taj broj u idućih devet mjeseci bude sveden na 2.834.
„U planu je da broj zaposlenih u prvom kvartalu 2017. godine bude zadržan na postojećem nivou, a da od drugog tromjesečja počne smanjivanje radne snage. U posljednjem kvartalu ove godine planirano je otpuštanje 80 skretničara“ – navedeno je u planu poslovanja.
Uprava “Željeznica” u pokušaju stabilizacije poslovanja planira da na svim poslovima u iduće dvije godine otpusti 300 radnika i da na kraju 2019. njihov broj svede na 2.534. Bez posla bi moglo ostati najviše radnika na održavanju infrastrukture – 175, dok se na drugom mjestu nalazi osoblje angažovano u putničkom i teretnom saobraćaju i održavanju šinskih vozila gdje je planirano da bez posla ostane 113 radnika. Najmanje rezova biće u službama zajedničkih poslova gdje je planirano da broj radnika bude sveden na 265, što je smanjenje za 30 u odnosu na kraj 2017. godine.
“Željeznice” pitanje viška zaposlenih planiraju da rješavaju penzionisanjem, preraspoređivanjem radnika u druga društva i isplatom otpremnina. Otpremnine će biti isplaćivane isključivo radnicima sa stažom do deset godina kako bi troškovi bili što niži. Uz smanjenje radne snage, “Željeznice RS” planiraju i velike uštede na troškovima za plate koji su do sada bili najveći.
“Željeznice” su prošlu godinu završile sa minusom od 30 miliona maraka, a planirani gubitak u ovoj iznosi 27,04 miliona, idućoj 4,47 miliona, a u 2019. godini 679.640 KM.
Vršilac dužnosti direktora “Željeznica RS” Dragan Savanović juče nije odgovarao na pozive, dok predstavnici sindikata ovog preduzeća naglašavaju da nema smanjenja broja radnika dok ne budu izrađeni kriterijumi na osnovu kojih će biti utvrđeno ko je višak.
„Kriterijumi će biti određeni u skladu sa zakonskim rješenjima i na osnovu njih biće utvrđeno ko su radnici koji su potencijalni višak. Sa Vladom smo dogovorili da će biti napravljen i program zbrinjavanja zaposlenih koji su višak, tako da oni na kraju neće biti poslati na ulicu“ – kazao je predsjednik Sindikata mašinovođa Simo Cvjetković.
Akcionari “Željeznica RS” krajem prošle godine nisu prihvatili rebalans plana poslovanja za period od 2016. do 2018. godine. Odbijenim dokumentom bilo je predviđeno otpuštanje više od 300 željezničara. Akcionari su odbacili plan jer je predviđao konstantan pad obima prevoza robe i putnika.
Vlada RS u saradnji sa upravom “Željeznica” i Svjetskom bankom izrađuje plan restrukturiranja ovog preduzeća koji bi ponudio rješenja za spas.
Protesti
Radnici “Željeznica RS” održali su ovog mjeseca dva protesta, a nakon drugog dio njih je stupio u štrajk glađu i blokirao prugu jer uprava nije ispunila njihove zahtjeve da budu isplaćene naknade i plata za februar.
Tek nakon reakcije predsjednika RS Milorada Dodika uprava je isplatila naknadu za topli obrok i prevoz za dva mjeseca i platu za februar, pa su radnici prekinuli štrajk.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI4 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca