FINANSIJE
Opštine i gradovi dužni 300 miliona KM
BANJALUKA – Zaduženost lokalnih zajednica u Srpskoj iznosila je na kraju prošle godine 303,25 miliona maraka, što je za oko 27 miliona KM manje u odnosu na prethodnu godinu.
U Ministarstvu finansija RS naglasili su da je na kraju 2014. godine zaduženost iznosila 330,35 miliona KM.
– Kada se uzme u obzir godišnja otplata duga, koja je zaključno sa prošlom godinom iznosila 56,3 miliona, i redovni prihodi od 493 miliona KM, procenat zaduženosti lokalnih zajednica u odnosu na ostvarene redovne prihode iz prethodne godine iznosi 11,41 odsto – naglasili su u Ministarstvu finansija.
Najzaduženije opštine su Kneževo, Petrovo i Oštra Luka, a gradovi Banjaluka i Bijeljina.
S najmanjim teretom duga nose se Kupres, Derventa, Foča i Čajniče.
Najveći procenat zaduženosti ima Kneževo sa 22,68 odsto, a najmanji Petrovac sa 3,73 odsto.
Od 64 lokalne zajednice, koliko ih ima u Srpskoj, samo njih osam nema direktno zaduženje.
Potpredsjednik Saveza opština i gradova RS i gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović rekao je da zbog pada prihoda u budžetima pojedine lokalne zajednice imaju problema u vezi sa servisiranjem redovnih obaveza, a time i kreditnog zaduženja.
– Opštine i gradovi odlučuju se na zaduženje jer velike infrastrukturne projekte nikako u današnje vrijeme ne mogu da realizuju bez tog novca. Bez kredita nema ni velikih projekata, ali svi načelnici i gradonačelnici moraju voditi računa o tome da obaveze preuzete po osnovu zaduženja servisiraju na vrijeme – rekao je Gavranović navodeći da se Banjaluka zaduživala isključivo za realizaciju velikih projekata i da nema problema u vezi sa otplatom kredita.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da dug lokalnih zajednica nije ogroman ako se poredi sa ukupnim zaduženjem RS.
– Međutim, ako se uzme u obzir da je ekonomska aktivnost u padu, zaduženje opština i gradova je preveliko – naveo je Pavlović.
On je naglasio da u pojedinim lokalnim zajednicama postoje realne potrebe za zaduženjem da bi riješile infrastrukturne probleme, ali da postoje i oni koji uzimaju kredite za isplatu plata zaposlenima u administraciji.
– Zbog konstantnog zaduženja pojedine lokalne zajednice nemaju mogućnosti ni da vraćaju kredite zbog sve manje novca u budžetima. Na kraju dižu kredite da bi isplatili plate i ostale obaveze koje svakog mjeseca treba da izmire – naveo je Pavlović.
Poručio je da lokalne zajednice treba, prije svega, da se okrenu ka privrednicima i njihovom stimulisanju jer oni stvaraju novu vrijednost i utiču na punjenje budžeta.
– Jedino na taj način mogu računati na ekonomski razvoj, jer je zaduživanje zadnja stvar za jačanje ekonomske moći – ističe Pavlović.
Lokalne zajednice ne mogu se zadužiti bez odobrenja Ministarstva finansija, koje prije davanja zelenog svjetla analizira stanje u njihovim kasama kako ne bi došlo do urušavanja finansijske stabilnosti.
Budžeti
U Ministarstvu finansija RS kazali su da u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu RS lokalnim zajednicama dostavljaju preporuke na nacrte budžeta, odnosno saglasnost na prijedlog budžeta.
– Odluku o usvojenom budžetu za 2016. još nisu dostavile opštine Trnovo, Gradiška, Srbac, Bileća, Jezero, Han Pijesak i Novo Goražde – kazali su u Ministarstvu finansija.
Uslovi za zaduživanje
Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS propisano je da se jedinica lokalne samouprave može dugoročno zadužiti samo ako u periodu stvaranja duga ukupan iznos koji dospijeva za otplatu, po predloženom dugu i cjelokupnom dospjelom neizmirenom postojećem dugu, u bilo kojoj narednoj godini nije veći od 18 odsto iznosa njenih redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Najzaduženije lokalne zajednice:
Kneževo
Petrovo
Oštra Luka
Banjaluka
Bijeljina
Najmanje zadužene lokalne zajednice:
Kupres
Derventa
Foča
Čajniče
Glas Srpske
Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).
Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.
U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.
Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).
Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.
Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.
To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.
Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.
Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.
Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.
Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.
Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.
Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.
Prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini počinje sa radom, što znači da od danas preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća imaju alternativni izvor za finansiranje svojih potreba i svog poslovanja.
Zaključno sa 02.07.2024. godine uspješno je završena početna ponuda udjela za Otvoreni specijalizovani alternativni investicioni fond za ulaganje u potraživanja po datim zajmovima sa privatnom ponudom „MS Loans“. Pravilima Fonda bilo je predviđeno da početna ponuda može da traje 90 dana, međutim potrebni iznos sredstava od 1.000.000 KM je prikupljen u dosta kraćem roku, čime je okončana početna ponuda udjela.
„MS Loans“ je prvi alternativni investicioni fond u Bosni i Hercegovini, a Fond će davati zajmove mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Fond je osnovan sa ciljem da privrednim subjektima omogući brži, jednostavniji i fleksibilniji pristup finansijskim sredstvima koja su im potrebna za redovan rad i razvoj.
Inače, ovo je osmi investicioni fond kojim upravlja Društvo za upravljanje investicionim fondovima „Management Solutions“ d.o.o. Banja Luka, a ukupna imovina svih fondova kojima upravlja Društvo iznosi preko 33 miliona KM. „Management Solutions“ već 17 godina svojim klijentima nudi prepoznatljiva upravljačka rješenja i omogućava im ulaganje slobodnih sredstava u respektabilne investicione fondove, čija imovina se investira kako na domaćem tržištu, tako i na razvijenim svjetskim tržištima.
Više informacija o Fondu možete pronaći ovdje
Jedinstvena prilika za jedinstven poslovni prostor na Zlatiboru!
Mišković povlači “Standard” sa Sarajevske berze, šta je u pozadini
Eksproprijacija zemljišta za aerodrom u Trebinju biće završena 2025. godine
-
NEKRETNINE7 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI2 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE10 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE12 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE10 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca