TEHNOLOGIJA
Žena programera svakim danom sve više
Ne tako davno Davida Marion je vodila prodavnicu sladoleda, Elen Vondra Lindli je radila u korisničkom servisu, a Elizabet Uzelton je šila uniforme za ugostitelje.
Danas, međutim, sve tri žene pišu kodove za razne kompanije u Sijetlu. Ovaj odličan preokret u njihovim karijerama i životima omogućila im je lokalna organizacija koja se posvetila privlačenju žena u svijet programiranja. I što je možda još važnije, ova organizacija im daje priliku da započnu svoju novu karijeru u IT industriji, u kojoj je i dalje nedovoljan broj žena.
„Zarađujem novac radeći posao o kom nisam znala baš ništa prije godinu i po. I zaista ga volim“, kaže Elen Vondra Lindli, koja radi za NIRD, studio za razvoj softvera.
Mogućnost da se probiju u IT industriji dobile su zahvaljujući ADA Developers Academy, koja je pokrenuta da bi ženama koje ne znaju ništa o programiranju pružila mogućnost edukacije na ovom polju i pomogla im da pronađu zaposlenje u ovoj industriji.
Elis Vorti, jedan od osnivača ove Akademije, kaže da je motiv pokretača bila činjenica da u IT industriji i dalje postoji velika razlika između broja zaposlenih žena i muškaraca. A ponuda za posao ima napretek. Stoga su odlučili da pokušaju da nešto promjene i ponude ženama mogućnost da dođu do dobro plaćenog i zanimljivog posla, a kompanijama više programera koji su im prijeko potrebni.
Vorti navodi da je cijela stvar i počela tako što joj je njen prijatelj Skot Kejs, vlasnik kompanije Energy Savy, rekao da nikako ne može da pronađe ženu programera. Udruživši se sa Suzan Malarki, počeli su da rade na programu koji se pretvorio u ADA Akademiju, čiji polaznici danas rade u brojnim kompanijama, od manjih startapova pa do velikih korporacija poput Amazona.
Kodiranje je nešto za šta sam oduvijek bila zainteresovana – neke osnove sam učila sama u srednjoj školi – ali nikada nisam ništa više uradila po tom pitanju“, kaže Marion, koja je donedavno vodila prodavnicu sladoleda, iako je studirala engleski jezik.
„Oduvijek sam želela da se vratim tom poslu, ali sam imala osjećaj da sam prestara i da nemam vremena da se vratim u školu.“
Marion danas radi kao programerka u kompaniji „Chef“. Ona kaže da je godina koju je provela učeći programiranje bila intenzivna, ali i zanimljiva.
„Zaista mi je drago što sam odlučila da nešto promjenim i što sam sada ovde gdje jesam. Nisam promijenila samo karijeru, promijenila sam svoj život“, navodi Marion.
Vondra Lindli smatra da problem nedostatka žena u IT industriji mora da se rješava na dva nivoa.
Prvo, žene treba ohrabrivati da „uđu“ u IT svijet i odluče se za taj put u edukaciji, ali im treba i omogućiti da se u njoj zadrže.
Mnoge žene programeri se često osjećaju usamljeno na radnom mjestu“, navodi ona. A to je i sama iskusila, jer je dugo bila jedina žena programer u firmi. Lindli smatra da je to jedan od razloga zbog kog se žene ne odlučuju za ovaj poziv.
„Mnoge žene se, čak i ako ih privlači posao u IT industriji, ne odlučuju za tu karijeru, jer naprosto ne poznaju nijednu ženu koja se bavi tim poslom. Ponekad vam je na poslu zaista potrebna žena sa kojom biste mogli da razgovarate i koja će stvari posmatrati na isti način“, kaže Lindli.
IT kompanije sa ženama na čelu su uspješnije
Podsticanje povećanja broja žena u IT industriji je korisno i za kompanije. Istraživanje kompanije „Kauffman Foundation“ pokazuje da IT kompanije koje predvode žene postižu 35 % više profita i odnose 12 % veće prihode od kompanija koje vode muškarci. Ovo istraživanje pokazalo je i da organizacije koje imaju više žena zaposlenih na menadžerskim pozicijama imaju i bolju poziciju na tržištu kada su u pitanju dionice i njihova ukupna vrijednost.
Potreba za ženama programerima prepoznata je i u regionu. Sličan model edukativnih programa u oblasti programiranja postoji i kod nas na ITAcademy, specijalizovanoj školi za obrazovanje u domenu informacionih tehnologija. Ovaj program je namijenjen svima, ali iz ITAcademy navode da je među polaznicima sve više djevojaka i nadaju se da će kroz razne inicijative uspjeti da ih privuku još više.
Ovi edukativni programi namenjeni su svima bez obzira na godine i prethodno obrazovanje. Predavanja su prilagođena predznanju polaznika. Teorija je svedena na zanimljive studije slučaja i primjere, a praksa na aktivno programiranje, kreiranje aplikacija i razvijanje softvera. Za sve one koji zbog svojih obaveza ili fizičke udaljenosti ne mogu da pohađaju tradicionalnu nastavu, postoji i mogućnost onlajn učenja.
Izvor: Nezavisne
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca