Connect with us

FINANSIJE

BiH svakog dana ispustila po 260.000 poklonjenih KM

BANJALUKA, SARAJEVO – Oko 260.000 maraka bespovratne pomoći BiH je dnevno ispuštala od 2007. do 2013. godine, kada nam je bila dostupna finansijska injekcija iz IPA fondova „teška“ 658,5 miliona evra.

Objavljeno

 


Pokazuje to računica „Nezavisnih“, bazirana na podacima koji su prezentovani u analizi CCI-ja, pod nazivom „IPA fondovi u BiH – (ne)iskorištene prilike i mogućnosti“.

U tom dokumentu navedeno je da je, po zvaničnim podacima Delegacije Evropske unije u BiH, finansijska injekcija iz IPA fondova, namijenjena za BiH od 2007. do 2013. godine, iznosila 658.501.238 evra. Od toga smo, kako stoji, iskoristili približno polovinu, ili tek oko 330 miliona evra.
 
Dakle, za sedam godina nismo povukli oko 330 miliona evra, odnosno oko 47,1 milion evra godišnje. Ako taj iznos podijelimo sa brojem 365, koliko je dana u godini, prostom računicom zaključujemo da smo dnevno ispuštali oko 129.000 evra, ili, pretvoreno u našu valutu, blizu 260.000 KM!
 
Pojednostavljeno, dok nas vlast na svim nivoima neprestalno zadužuje kreditima, propustila je da povuče ogromne svote iz IPA fondova, koji predstavljaju bespovratnu pomoć, što znači da se primljeni i uspješno potrošeni novac uopšte ne mora vraćati.
 
Dakle, vrtoglave cifre smo izgubili, ali je EU najavila da je u okviru IPA 2 za zemlje zapadnog Balkana osigurala 14 milijardi evra i dio tog iznosa mogla bi dobiti i BiH. Naravno, uslovi postoje.
 
„Prema riječima zvaničnika Evropske unije, jasno je da novac poreskih obveznika zemalja EU neće završiti u BiH ukoliko se prvenstveno bh. političari ne uozbilje, već će taj novac otići u ruke građana drugih, stabilnijih zemalja„, zaključuje se u analizi CCI-ja. Lejla Deronja-Suljić, CCI-jev konsultant za monitoring rada institucija, naglašava da je poenta u tome što, kada su bila planirana sredstva za neku godinu, ona su umanjivana zbog neispunjavanja određenih političkih uslova.
 
„Vrlo je bitno da cijela javnost BiH bude upoznata sa mogućnostima koje nude IPA fondovi u drugoj fazi, a prije svega poduzetnici, koji često pribjegavaju uzimanju sredstava kod banaka“, rekla je Lejla Deronja-Suljić, koja je i autor ove analize.
 
Analize su, kako ističe, u zemljama regiona pokazale da kada se povećava korištenje sredstava iz IPA fondova, samim tim veći novac ulazi u zemlju, a to je osnov za dodatne investicije, kao i otvaranje radnih mjesta.
 
Hasan Sejdić, koordinator u Udruženju nezaposlenih u BiH, koji je ranije učestvovao u sprovođenju jednog ekološkog projekta, prisjeća se da je procedura zahtjevna i da je sredstva, kako kaže, teško dobiti.
 
 
„Da biste aplicirali, morate imati obučene ljude koji bi projekat izradili. Svojevremeno je Udruženje nezaposlenih zatražilo od vlasti da nam da nekoliko obučenih ljudi da rade na tome i nismo naišli na razumijevanje“, prisjeća se Sejdić.
 
Onaj ko radi projekat, kako kaže, mora imati menadžerske sposobnosti, poznavati odlično engleski jezik i imati niz ostalih referenci.
 
„Kad novac dobijete, onda morate da ga u određenom roku iskoristite, te opravdate svaki fening. Naš projekat, u iznosu od 350.000 evra, odobren je i sproveden“, naglašava Sejdić.

 

Izvor: Nezavisne novine

Nastavite čitati

BIZNIS

Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti

Objavljeno

 

Od

Vodeća kriptovaluta zadnji je put bila viša za 12% na 89.100 USD, prema Coin Metricsu. Ranije u ponedjeljak porastao je čak do 89.623,00 dolara. Mnogi ulagači očekuju da će njegova cijena nastaviti s novim rekordima na putu do 100.000 dolara kasnije ove godine.

“Bitcoin je sada u modusu otkrivanja cijene nakon što je rano prošle srijede ujutro probio rekorde svih vremena kada je službeno objavljeno da je Trump pobijedio na izborima”, rekao je Mike Colonnese, analitičar u H.C. Wainwright.

„Vjerojatno će se snažno pozitivno raspoloženje zadržati do kraja 2024. i [mi] vidimo da bi cijene bitcoina potencijalno mogle doseći šesteroznamenkasti broj do kraja ove godine“, dodao je.

Kripto ulagači navijaju za obećanja novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da će regulatorno okruženje učiniti poticajnijim, pa čak i prijateljskim prema kripto poduzećima, koja su se dugo borila s nedostatkom jasnoće pravila puta, javlja Seebiz.

Dok se bitcoin već dugo smatra sigurnom imovinom u Washingtonu – to jest, ne podliježe zakonima o vrijednosnim papirima – dugi rep kriptovaluta i startupa povezanih s kripto valutom djeluje u rizičnoj sivoj zoni.

„To je upravo pomaknuto za 180 stupnjeva“, rekao je Matt Hougan, glavni investicijski direktor Bitwise Asset Managementa, za CNBC. „Sada smo u pozitivnom regulatornom okruženju, sada imamo vjetar u leđa zbog toga, a to dolazi u slučaju tržišta koje je već bilo na tržištu bikova… to će nas gurnuti gore.“

Reklama

Eterom se u ponedjeljak navečer trgovalo više za 5,8%. Token za plaćanje XRP porastao je za gotovo 4%, a token povezan s projektom decentraliziranog financiranja Polygon porastao je za više od 4%. Dogecoin je bio jedan od najvećih dobitnika – vjerojatno zbog svoje povezanosti s Elonom Muskom, koji je pomogao da Trump bude izabran. Porasla je za 38%.

Na tržištu dionica, Coinbase i MicroStrategy dobili su oko 3%, odnosno 5%, u produljenom trgovanju. Na redovitoj sjednici u ponedjeljak, Coinbase je porastao za 19% i trgovao se iznad 300 dolara prvi put od 2021. Sada je to oko 6% u odnosu na najvišu vrijednost iz te godine.

Trgovci i analitičari slažu se da je ovo povećanje tek na početku.

“Čini se da postoji zračni jaz između prethodnih [bitcoin] najviših vrijednosti svih vremena oko 72.000 dolara i 100.000 dolara”, rekao je Hougan. “Teško je točno vidjeti što bi natjeralo prodavače da uđu na ovo tržište i zaustave zamah prije nego što dođemo do te razine. Naravno, nema nikakvih garancija. Mogli ste vidjeti povlačenja, ali mi smo u novom ciklusu kripto tržišta. … Mislim da smo u pravu što smo optimistični i da je predrasuda još uvijek na pozitivnoj strani.”

Nastavite čitati

FINANSIJE

Firmama MMSCODE i Core 3,7 mil KM za održavanje IZIS-a

Objavljeno

 

Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS platiće firmama MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva 3,7 mil KM za trogodišnje održavanje Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS).

Rezultat je to tendera koji je sproveo Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS na osnovu kojeg se potpisuje trogodišnji ugovor.

U odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedeno da se prihvata ponuda grupe ponuđača MMSCODE iz Banjaluke i Core iz Sarajeva u vrijednosti od 3.753.529 KM sa pripadajućim porezima.

Prihvaćena ponuda, koja je ujedno bila i jedina, je za 2.171 KM niža u odnosu na sredstva koja su bila predviđena tenderom (3.755.700 KM sa PDV-om).

Kako je Capital ranije pisao, Fond je kroz ovogodišnji plan javnih nabavki uvećao sredstva za ove namjene.

Prvobitno je bilo predviđeno 680.000 KM bez PDV-a odnosno 795.600 sa PDV-om za ovu godinu. Sredinom godine je došlo do promjene plana javnih nabavki, pa su u Fondu odlučili da se redovno održavanje IZIS-a obezbijedi kroz trogodišnji ugovor, a za te namjene su planirali 3,2 mil KM bez PDV-a ili 3,75 miliona sa pripadajućim porezom.

Reklama

To znači da će se na godišnjem nivou za ove namjene izdvajati oko 1,2 mil KM, što je oko 400.000 KM više od prvobitnog plana.

Nakon izmjene plana objavljen je tender za izbor izvođača na kojem su se pojavile samo navedene firme.

Podsjećanja radi, IZIS je plaćen 26 mil KM kompanijama MMSCode, Lanaco i Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba koje su radile na njegovom kreiranju i implementaciji.

Kompletan razvojni put IZIS-a, kako navodi Capital, pratili su problemi. Od prvog dana sistem se pokazao kao neefikasan i neprilagođen doktorima koji su mjesecima negodovali zbog komplikacija i nepovezanosti sa drugim zdravstvenim ustanovama.

Inače, IZIS je krajem prošle godine bio na meti hakerskog napada zbog čega je cijeli sistem ove godine često bio van funkcije.

Capital

Reklama
Nastavite čitati

FINANSIJE

Novo zaduženje Republike Srpske za 10 miliona KM

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske ponovo se juče zadužila na Banjalučkoj berzi za nešto više od 10 miliona KM prodajom 10.000 obveznica.

Prema izvještaju o rezultatima aukcije 68. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata 6%.

Ukupno je bilo 19.123.424 KM pristiglih ponuda, dok je ukupna prodajna vrijednost obveznica iznosila 10.076.000 mil KM.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu