TEHNOLOGIJA
Tehnologija će još više dobiti na važnosti u budućnosti, ali ako ju znamo koristiti
Na prvoj konferenciji Future Tenese ugledni svjetski futurolozi predstavili su nam svoju verziju budućnosti, ali i upozorili na moguće opasnosti koje nas čekaju.
Konferencija Future Tense dovela je u Zagreb četiri ugledna svjetska futurologa kako bi svi zainteresirani, iz prve ruke, mogli saznati koji će trendovi u tehnologiji, bankarstvu, pametnim gradovima i hrani obilježiti budućnost. Predviđanja futurologa Gerda Lenharda o razvoju i utiecaju tehnologije na čovječanstvo, Arica Dromija o pametnim gradovima, Davida Bircha o budućnosti plaćanja i Morgaine Gay o mikro i makro prehrambenim trendovima potaknuli su sve okupljene ne samo na razmišljanje o budućnosti, već i na propitivanje svijeta u kojem trenutno živimo.
Mi odlučujemo o tome hoće li tehnologija u budućnosti biti dobra ili loša
Led je probio ugledni futurolog Gerd Leonhard koji je već na samom početku istaknuo kako će budućnost biti bolja nego što očekujemo, ali i da smo sami odgovorni za to kako ćemo koristiti tehnologiju – pozitivno ili negativno.
Kad tehnologija postane smisao našeg života, to će biti kraj čovječanstva, upozorio je Leonhard te dodao: Ljudi se moraju povezivati jedni s drugima, to je bit tehnologije.
Upozorio je kako će se čovječanstvo u sljedećih 20 godina promijeniti više nego u prethodnih 300.
„Do sad smo imali divne izume koji su nas mijenjali, a sad ćemo se mijenjati sami“, predviđa Leonhard.
Istaknuo je kako budućnost više nije produžetak sadašnjosti, već je spremnost za budućnost krucijalna.
Osvrnuo se na činjenicu da često koristimo riječ “inteligentno” u kombinaciji s različitim uređajima i tehnologijom. Za Leonharda, mašine nisu inteligentne. Ljudi su ti koji mašine (računala, robote) čine inteligentnima.
Upravo je taj inteligencija ono o čemu će se raspravljati u budućnosti i to kroz prizmu digitalne etike. Moraćemo postići konsenzus oko toga što ćemo dopustiti tehnologiji i umjetnoj inteligenciji, a gdje ćemo zadržati kontrolu. Jer, u konačnici, netko mora biti odgovoran za pogreške.
„Tehnologiju nije briga za etiku. Nije ju briga imate li dobar ili loši dan. Mašine su binarni. U budućnosti ćemo trebati agenciju koja će štititi čovječanstvo, koja će uspostaviti ravnotežu između čovječanstva i tehnologije. Sav tehnološki napredak treba rezultirati ljudskim napretkom“, upozorava Leonhard.
Za njega je najveća opasnost ne da će mašine nadvladati, već da ćemo mi postati slični mašinama.
„Prihvatite tehnologiju, ali nemojte postati tehnologija“, zaključio je na kraju Leonhard.
Preduzetnici u Hrvatskoj pažljivo prate šta svjetski futurolozi predviđaju o tome kako primijeniti tehnologiju i futurološka predviđanja u Hrvatskoj, raspravljali su predsjednici uprava: Jiří Dvorjančanský (A1 Hrvatska), Mario Žižek (Addiko Bank), Katarina Šiber Makar (IN2), Dražen Mavrić (Nova TV) i Tihomir Adam (Zvijezda).
Svi su se učesnici panela složili kako je zanimljivo čuti što futurolozi govore i pratiti njihova predviđanja, ali i da će proći još mnogo vremena prije nego neka hrvatska kompanija zaposli futurologa. Jednostavno nije ekonomski opravdano ni isplativo.
Jiří Dvorjančanský predsjednik Uprave A1 Hrvatska posebno je istaknuo nagli razvoj tehnologije u telekomunikacijskom sektoru te kako će prenos biti sve brži i da će uređaji u budućnosti postati još pametniji.
„Trebali bismo stvoriti organizaciju u kojoj su svi futurolozi, u kojoj mogu predvidjeti trendove. Tehnologija se razvija brže nego vještine zaposlenih i to će biti sve veći izazov. Brzina prenosa podataka izuzetno je važna, a 5G koji uvodimo omogućit će još snažniji razvoj novih, ali i bržu implementaciju već postojećih tehnologija“, izjavio je je predsjednik Uprave A1 Hrvatska.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko Bank, podsjetio je okupljene kako se u bankarskom sektoru u budućnosti može očekivati niz promjena i da je važno te promjene pravovremeno prepoznati te da očekuju kako će biti potreban angažman stručnjaka poput futurologa koji će prepoznati trendove u bankarstvu. Pozdravio je sve brži razvoj umjetne inteligencije (AI) i automatizacije, no naglašava kako će u budućnosti i dalje biti na cijeni kreativne osobe te ljudski pristup.
Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave IN2, osvrnula se na predavanje futurologa Arica Dromija i navela kako prepoznaje pozitivan trend interesa za pametnim gradovima, ali pritom je naglasila kako u tom području ima još puno prostora za razvoj. Složila se da se umjetna inteligencija (AI) sve više razvija, ali da se u procesu razvoja i implementacije umjetne inteligencije ne smije isključiti čovjeka.
“Pozitivno je da interes za pametne gradove raste, ali su to vrlo fokusirane incijative koje rješavanju samo jedan segment. Najdalje je otišao Zagreb koji je proveo nekoliko inicijativa (pametni kontejneri i eko karta grada). No samo se 30 posto gradova u hrvatskoj bavi nekim aspektom pametnog grada. Zašto pametni gradovi? Jer postojeći gradovi svojom infrastrukturom ne mogu podržati rast. To nije samo tehnologija već i infrastruktura i funkcioniranje cijelog grada”, istaknula je Šiber Makar te apelovala na gradove da udruže snage ne bi li lakše proveli incijative za transformaciju u pametne gradove.
Koliko tehnologija utiče na medije najbolje zna predsjednik Uprave Nove TV, Dražen Mavrić.
“Mijenja se način na koji gledatelji konzumiraju sadržaj I u budućnosti će sama konzumacija i dalje rasti. Pravo je pitanje na kojim će se kanalima neki sadržaj konzumirati, no sigurno je da će video biti dominantan sadržaj. Za medije, budućnost će biti, tehnološki će sve biti puno naprednije i produkcijski bogatije. Uvjeren sam da ćemo pronaći način kako zadržati poziciju u novom ekosustavu“, izjavio je, ali i dodao kako „tehnologija može mnogo toga napraviti, ali da kreativnost leži u čovjeku“.
Tihomir Adam, direktor društva Zvijezda, izjavio je kako „roboti“ odnosno automatizacija već godinama imaju veliku ulogu u prehrambenoj industriji i u procesu proizvodnje.
„Uprkos automatizaciji, velik dio poslova i dalje će biti pod kontrolom ljudi“, istaknuo je Adam te dodao kako vjeruje u potencijal futurologa koji u prehrambenoj industriji mogu usmjeriti kompanije u kreiranju i planiranju proizvoda, na primjer funkcionalne hrane.
Upravo je temom hrane budućnosti završena konferencija Future Tense. Dr. Morgain Gay otkrila je kako ćemo u budućnosti birati funkcionalnu hranu, punu teksture, ali i pomalo neobičnu hranu kao što su kukci i konoplja koja će biti pakovana u neobičnu ambalažu.
Izvor: Zimo
TEHNOLOGIJA
Univerzitetu u Banjaluci predata projektna dokumentacija za izgradnju Naučno-tehnološkog parka
Projekat koji je najavljen još sredinom prošle godine i čija je gradnja bila najavljena za proljeće ove, konačno je počeo i da se realizuje, istina sa procjenom troškova koji su od juna 2023. godine malo i porasli. Naime, juče je, kako prenosi RTRS, predstavnicima Univerziteta u Banjaluci i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje predata projektna dokumentacija za izgradnju i opremanje Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske koji će biti izgrađen u kampusu Univerziteta u Banjaluci.
Kako je u julu 2023. saopšteno, izgradnja ovog objekta bi trebalo da košta više od 10 mil EUR, potom je u septembru iste godine okvirna vrijednost procijenjena na 15 mil EUR, a juče je, sudeći po ovoj vijesti RTRS-a, rečeno da je ukupna vrijednost investicije oko 19 mil EUR.
Podsjećamo, rektor Univerziteta u Banjaluci prof. dr Radoslav Gajanin i ministar za naučno-tehnološki razvoj Republike Srpske Željko Budimir prošle godine su, 13. septembra, potpisali ugovor o osnivanju Naučno-tehnološkog parka (NTP) Republike Srpske. Kako je tada navedeno, riječ je o prvom naučno-tehnološkom parku u Republici Srpskoj, čiji su osnivači Vlada RS i Univerzitet u Banjaluci, a za njegovog direktora imenovan je Nikola Dragović.
Vlada Republike Srpske, kako je tada saopšteno, obezbijedila je sredstva za prvi period rada, a za početak, kancelarije NTP-a biće u novom objektu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i Šumarskog fakulteta, u krugu Univerzitetskog grada. Inače, lokacija je u neposrednoj blizini budućeg objekta NTP, za koji je izrada projektno-tehničke dokumentacije tada bila u toku. Tada je i rečeno da se na proljeće 2024. godine planira polaganje kamena temeljca za izgradnju ovog objekta ukupne površine 7,5 hiljada kvadratnih metara, sa planiranim rokom od 24 mjeseca, a tada je procijenjeno da će okvirna vrijednost objekta, sa neophodnom opremom i laboratorijom, iznositi 15 mil EUR.
eKapija je ranije pisala da je Saudijski fond za razvoj odobrio sredstva za dva projekta u Srpskoj – jedan je izgradnja Studentskog centra u Foči, a drugi izgradnja Naučno-tehnološkog parka u Banjaluci.
Što se tiče projektne dokumentacije koja je juče predata predstavnicima Univerziteta i Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, ona je, kako je prenio RTRS, finansirana kroz Italijanski fond za inovativne projekte, preko Razvojne banke Savjeta Evrope.
Inače, nadležni kažu da će budući Naučno-tehnološki park biti centralno mjesto gdje se rađaju inovativne ideje i tehnološki napredak Srpske.
– Siguran sam da će izgradnjom NTP imati ogromnu korist prije svega UNIBL i studenti UNIBL, odnosno naši nastavnici i saradnici kroz angažman u kompanijama koje budu smještene u NTP – istakao je Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci, prenosi RTRS.
Nikola Dragović, direktor Naučno-tehnološkog parka Republike Srpske, najavio je, kako navodi RTRS, još neke novine.
– Јedan od prvih programa koji će NTP uskoro početi sprovoditi jeste program kampa za koji intenzivno traje kampanja jedinstveni startap program za mlade od 18 do 35 godina – rekao je Dragović.
Vlada Srpske je prošle godine usvojila informaciju o osnivanju prvog NTP u Srpskoj čiji je cilj ubrzan tehnološki razvoj.
– Za razvoj preduzetništva i inovativnosti kod mladih ljudi, to je cilj ovog projekta – poručio je Zoran Bjelajac, pomoćnik ministra za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Kompanija Ananas stigla je i na bosanskohercegovačko tržište sa svojom online prodajnom platformom.
– Proteklih mjeseci smo dokazali da živimo svoju priču, teško a jako! Danas smo završili vrlo važan korak i otvorili dva nova tržišta! Ananas sada posluje i u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini – objavio je Ananas E-commerce na svom LinkedIn profilu.
„Regionalni Amazon“, kako su ga mediji prozvali, sjedište je najprije osnovao u Sarajevu, gdje je registrovana firma Ananas doo, a 7. juna je osnovana i podružnica u Banjaluci, sa sjedištem u Bulevaru Stepe Stepanovića br. 171 E.
Direktor preduzeća, ujedno i banjalučke podružnice, jeste Erol Ferović.
Direktni osnivač sarajevskog društva je Ananas E-Commerce Beograd. Vlasnik platforme Ananas je Delta holding, a kako je ranije saopšteno iz kompanije, platforma je u prošloj godini otvorila svoje kancelarije i u Sjevernoj Makedoniji.
Ananas je, inače, u prošloj godini zabilježio izuzetno veliki rast, potvrđujući da bude regionalni lider u domenu online trgovine. Na 94% poštanskih brojeva isporučeno je dva ili više Ananas paketa, a broj partnera porastao je više od tri i po puta u odnosu na 2022. godinu.
– Cilj je da u 2024. godini broj trgovaca poraste na preko 2.000, i da ukupan promet preko sajta bude preko 70 mil EUR – saopšteno je na konferenciji u januaru.
Nakon što je portal Capital otkrio da je Vlada Republike Srpske sa kineskom kompanijom ELINC u tajnosti potpisala 57 mil KM vrijedan ugovor za nabavku softvera za digitalnu zaštitu, stigla je i potvrda iz Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske.
Oni su naveli da su u proteklih godinu dana izvršili detaljnu analizu stanja informacione bezbjednosti u javnoj upravi i kritičnim infrastrukturama, izradili smjernice razvoja informacione bezbjednosti i izvršili projektovanje novog nacionalnog sistema zaštite.
Navode da on po obimu, resursima i složenosti predstavlja najveći IKT projekat u Srpskoj.
– Projekat je samoodrživ i ima za cilj punu zaštitu sajber prostora Republike Srpske – istakli su iz Agencije.
U skladu sa predviđenom dinamikom, iz Agencije su naglasili da se do kraja avgusta očekuje početak implementacije projekta.
– Implementacija je predviđena u dvije paralelne faze. Omogućava potpunu integraciju državnih organa, akademskog i privatnog sektora u upravljanju incidentima. Funkcije zaštite u odnosu na korisnike se ogledaju u zaštiti tri grupe korisnika: javne uprave i kritičnih infrastruktura, zaštiti djece i zaštiti mikro, malih i srednjih preduzeća – istaknuto je u saopštenju.
Iz Agencije su istakli da će sistem štititi javnu upravu i kritične infrastrukture koje čini 780 institucija republičkog nivoa.
– Za partnera je, u skladu sa smjernicama Vlade za upravljanje krizom lanaca snabdijevanja i politički motivisanih ne-UN sankcija, izabrana kompanija ELINC, specijalizovani proizvođač opreme iz domena nacionalnih sistema informacione bezbjednosti – navedeno je u saopštenju.
Capital podsjeća da je ugovor sa Kinezima potpisan početkom juna ove godine, a nakon toga je na njega stavljena oznaka tajnosti, da bi se od javnosti sakrilo još jedno trošenje desetina miliona maraka na softver, kao i njegova namjena.
Planirano je da se ovaj softver implementira u sve institucije u Srpskoj na rok od deset godina, a ELINC je, kako piše Capital, posao dobio na osnovu prethodnog dogovora iza zatvorenih vrata, bez tendera.
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Grad Mostar od prodaje vinjeta zaradio 1.5 milijuna KM
Bitcoin skočio na 90.000 dolara po prvi put u povijesti
-
NEKRETNINE8 meseci prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prijeUčesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca