PRIVREDA
Industrija protiv poreza na „šećer”
Otkada je i Britanija objavila da uvodi taksu na visokokalorične napitke, proizvođači sve glasnije negoduju i kažu da će ovakve mere smanjiti broj zaposlenih, a ne gojaznost.
Ni mjesec dana pošto se Velika Britanija pridružila zemljama koje uvode porez na zašećerene napitke kako bi smanjila rasprostranjenost gojaznosti i bolesti koje se povezuju sa nezdravom ishranom, bijes i kritike industrije pića ne jenjavaju. Osim što su ovakvu odluku nazvali „parčetom političkog pozorišta“, proizvođači prognoziraju da ovakve mere mogu da utiču samo na smanjenje radnih mjesta u ovoj industriji, a ne na smanjenje gojaznosti. Očekivano, prenose britanski mediji, tvrdeći kako je mnogo bitnije da li će ove mjere i koliko uticati na poražavajuću zdravstvenu sliku nacije. Iznos poreza na slatke napitke još nije utvrđen, a aktivisti i promotori zdravog života se nadaju da će to biti 20 procenata. Oni takođe zamijeraju što će ova odluka stupiti na snagu tek za dvije godine
Prema zvaničnim podacima iz 2015. godine, u Britaniji je 28 odsto dece, uzrasta od dve do 15 godina, imalo prekomjernu težinu ili je bilo gojazno, kao i 61,9 odsto odraslih. Ne samo da je, prema ovoj statistici, najgora u Evropi nego Velika Britanija biljeleži i podatak da bolesti povezane sa gojaznošću svake godine ekonomiju koštaju 27 miliona funti.
Kako je prenijeo britanski „Gardijan”, pojedini proizvođači su čak zaključili da takse imaju mali uticaj u potrošnji šećera i kalorija, dok mnogo više utiču na budžet potrošača.
Generalni direktor Britanskog udruženja bezalkoholnih pića Gejvin Partington izjavio je kako je apsurdno povećavati porez za ovu industriju za koju navodi da je od 2012. smanjila količinu šećera u proizvodima za 13,6 odsto.
Međutim, povećanja cijena nezdravih proizvoda i te kako mogu da imaju značajnu ulogu u smanjenju problema gojaznosti. Prema jednom američkom istraživanju, navike u ishrani mogu lako da se promijene jednostavnim udarcem po džepu. Sproveli su jednostavan eksperiment tako što su ženama dali svega 22 dolara da kupe namirnice i sugerisali im da je frižider prazan i da nabave ono što smatraju najpotrebnijim za svoju porodicu. Ponudili su im 30 zdravih i 30 proizvoda iz kategorije brza hrana (prženo, grickalice, polugotova jela, gazirana pića…). Prvog dana podigli su cijene voća, povrća i mlijeka… i u korpama su se začas našli ovi drugi proizvodi. A kada su drugog dana uradili obrnuto, žene su kupovale isključivo niskokalorične namirnice. Ovo je pokazatelj da bi, ukoliko postoji volja da se poreskom politikom bore protiv loše ishrane i problema sa gojaznošću, države to lako mogu i da učine.
Protest lanaca brze hrane
Pionir u uvođenju takse na slatka pića je, da podsjetimo, Finska, koja se na ovaj korak odlučila još četrdesetih godina prošlog vijeka, a Danska je uvela taksu na „koka-kolu” 1953. godine. Razlog, međutim, nije bio zdravstveni, nego da bi se zaštitila lokalna industrija piva. Ta taksa je ukinuta 1. januara 2014. godine. Radi zdravlja takse su uvedene u Francuskoj 2012. dok će Južnoafrička Republika uvesti taksu u aprilu 2017. U Francuskoj je taksa u 2014. donijela 309 miliona evra, a prema podacima ministarstva finansija te zemlje računa se na isti iznos i u 2016. godini. U Meksiku je uveden porez od 10 odsto, a prodaja je opala za 12 procenata. Druge zemlje su bezuspešno pokušavale da uvedu ovakve mjere, poput Rumunije u kojoj je ova taksa uvedena 2010. ali je vlada brzo odustala od nje pre svega zbog protivljenja lanaca brze hrane.
Primjer je i Meksiko gde je porez uveden 2014. godine u okviru strategije vlade o poboljšanju zdravlja jedne od najdebljih nacija na svijetu (gojazno je 70 odsto odraslih i 34 odsto dece). Novi namet je obuhvatio zašećerenu hranu i pića čija je potrošnja znatno povećana u protekle dvije decenije. U prvoj godini, nakon što je uveden porez po litru bezalkoholnog pića u iznosu od jednog pezosa (0,07 dolara) zbog čega su i cijene u radnjama porasle, potrošači su u prosjeku mjesečno kupovali 12 odsto manje ovih proizvoda. Istovremeno za četiri procenta je porasla potrošnja pića koja nisu bila opterećena tim porezom, poput flaširane vode.
Kritičari ovakvih mjera ističu da su potrebna sveobuhvatnija istraživanja kako bi se ustanovili pravi efekti takvih poteza na poboljšanje javnog zdravlja. Prema studiji iz 2012. godine, čiji je naručilac bila Evropska komisija, došlo se do podataka da porezi na hranu, istina, smanjuju potrošnju proizvoda koji su njima opterećeni. Međutim, negativne posledice su da potrošači ipak pronalaze put do omiljenih nezdravih napitaka i umjesto skupih počnu da kupuju jeftinije brendove (uglavnom privatne robne marke).
Poslednje istraživanje o zdravlju stanovnika Srbije, koje je sproveo Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” 2013. godine, pokazalo je da je među djecom i mladima uzrasta od sedam do 14 godina prosječan indeks tjelesne mase iznosio gotovo 19, što je više od vrednosti koja je utvrđena 2006. godine (18,56). U odnosu na poslednje istraživanje, najuočljiviji je porast zastupljenosti gojazne djece i mladih – 13,7 odsto u poređenju sa 8,5 procenata, koliko je zabeleženo 2006. godine.
Prema nekim informacijama Srbija će se priključiti globalnoj strategiji smanjenja šećera u hrani. Ona već preko svojih predstavnika aktivno učestvuje u donošenju preporuka o mogućnostima redukcije šćera u hrani. Ipak, još je nezahvalno govoriti o tome koliko smo daleko od odluke da se i u našoj maloprodaji uskoro nađu oporezovani bezalkoholni napici.
Izvor: Politika
PRIVREDA
Čapljinski preduzetnici traže coworking prostor po uzoru na Trebinje i Mostar
Čapljina, kao i mnogi manji gradovi, još uvijek nema coworking prostor koji bi privukao digitalne nomade, samostalne profesionalce i sve one kojima je potreban radni prostor s kvalitetnim uvjetima.
Inicijative poput coworking prostora, iako prisutne u većim gradovima, i dalje su rijetke u manjim sredinama poput Čapljine, koja ima potencijal za privlačenje nove generacije radnika, ali nedostaju potrebna ulaganja i podrška.
Jedan od rijetkih primjera coworking prostora u Hercegovini jest CodeHub Mostar, koji je pokrenuo Intera Tehnološki Park s ciljem stvaranja profesionalnog okruženja za rad, povezivanje i usavršavanje.
Ovaj coworking prostor pokazao se uspješnim i privlačnim za freelance stručnjake, poduzetnike te digitalne nomade, a ponudio je sve što jedan moderan radni prostor mora imati – brz internet, kvalitetne radne stolove, ugodnu radnu atmosferu i priliku za umrežavanje, piše Čapljinski portal.
Benefiti coworking prostora
Coworking prostori poput CodeHuba nude brojne prednosti koje bi mogle unaprijediti poslovnu klimu u manjim gradovima kao što je Čapljina.
Prvo, oni pružaju brz internet i tehnološki opremljen prostor, što je ključan preduvjet za suvremeni način rada.
U coworking prostoru, radnici su okruženi sličnim profesionalcima, što potiče produktivnost i radnu atmosferu koju je teško postići u kućnom okruženju.
Dodatna prednost coworkinga je umrežavanje i stvaranje novih poslovnih veza. Rad u zajedničkom prostoru omogućava razmjenu ideja, kontakata i suradnji, čime coworking prostor postaje inkubator novih poslovnih inicijativa.
Također, prisutnost digitalnih nomada u coworking prostorima doprinosi raznolikosti i širenju znanja, što obogaćuje lokalnu zajednicu i otvara vrata novim projektima.
Potencijal za Čapljinu
Unatoč rastućoj popularnosti coworking prostora, manji gradovi poput Čapljine ostaju zapostavljeni, iako bi upravo takvi prostori mogli privući novu generaciju radnika koji ne ovise o stalnom mjestu boravka.
Coworking prostor u Čapljini ne samo da bi obogatio lokalnu poslovnu scenu, već bi stvorio preduvjete za rast zajednice digitalnih nomada, poduzetnika i kreativaca.
Primjer mostarskog CodeHuba pokazuje da coworking prostori mogu uspješno djelovati i u regijama koje nisu urbani centri, ali zahtijeva podršku i ulaganja koja će omogućiti dugoročnu održivost ovakvih inicijativa.
Ulaganje u coworking prostor u Čapljini moglo bi postati ključan korak prema stvaranju napredne poslovne klime, privlačenju novih profesionalaca te razvoja poslovnih veza koje bi mogle potaknuti nove projekte i lokalnu ekonomiju.
PRIVREDA
VIDEO / Jedan dan u Lasti – kako se proizvode najukusniji keksi?
Tvornica keksa i vafla “Lasta“ Čapljina pokrenula je ponovno proizvodnju nakon što ju je preuzeo privrednik Petar Čorluka, vlasnik Violete.
Tvornica radi “punom parom“ i proizvodi kekse koji su zauzeli police trgovina širom regije.
Lasta je zaposlila i veliki broj radnika, što je veliki plus za lokalnu privredu.
Kako se proizvode keksi i kako izgleda jedan dan u Lasti, pogledajte u video prilogu.
PRIVREDA
„Invictus“ otpušta radnike
Kompanija „Invictus Technology Group” iz Banjaluke, osnovana nakon što je “Infinity International Group” dospjela na “crnu listu” Sjedinjenih Američkih Država najavila je drastične poteze i otpuštanje “značajnog broja radnika”.
Oni tvrde da je odluka donesena nakon što su se “suočili sa brojnim nezakonitim postupcima onih koji bi u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini trebali da osiguraju prava zagarantovana zakonima”.
Kažu da su ambiciozno zaposlili 170 ljudi nakon što su ugasili “Infinity” koji bi nastavili poslovanje koje su do tada vodili u okviru nekoliko kompanija koje su se 18. juna i ranije našle pod sankcijama.
Tvrde da su prvobitno mislili da im banke neće praviti probleme i da će im otvoriti račune, ali da je podrška izostala.
“Bez obzira što se prvobitno činilo da ćemo kod banaka bez većih problema otvoriti račune, te završiti i sve druge neophodne aktivnosti kod drugih relevantnih institucija, ipak smo naišli na ozbiljne prepreke koje nas sprečavaju da ostvarimo započeti plan. Podrška je izostala, prije svega, od banaka koje nisu bile spremne da postupe po zakonu. Nakon ogromnog pritiska Ambasade SAD u Sarajevu, a u strahu od narednih poteza američke administracije i novih sankcija, banke su ignorisale naša nastojanja da kao nova kompanija dobijemo polazne elemente neophodne za normalno poslovanje. Zbog ovakvog nerazumijevanja teško možemo da održimo finansijsku stabilnost što iz dana u dan dodatno usložnjava čitavu situaciju”, saopštili su iz “Invictusa”.
Objašnjavaju da su početkom ovog mjeseca kao novi poslovni subjekt optimistično počeli sa radom i potpisali ugovore sa više od 170 zaposlenih. Sud je uredno izvršio registraciju nove kompanije, ali su sada došli u situaciju da moraju preduzeti neželjene poteze. Za sve krive Ambasadu SAD-a u BiH, iako im je sankcije prethodno uvelo američko Ministarstvo finansija.
“Garantujemo da će svi zaposleni dobiti svoja zarađena primanja uz poštovanje ugovorom o radu i zakonom predviđenih mehanizama za djelovanje u ovakvim i sličnim situacijama. Želimo da naglasimo da se zbog postupaka Ambasade SAD na najbrutalniji način radnicima uskraćuje pravo na rad i osiguranje gole egzistencije iako za to nema bilo kakvog pravnog osnova. Baš zbog toga pozivamo sve nadležne institucije da što prije pronađu adekvatno rješenje kako ni jedna druga domaća kompanija u budućnosti ne bi bila izložena nezabilježenoj diskriminaciji”, saopšteno je iz “Invictusa”.
Kažu i da su sada izloženi potezima koji nemaju bilo kakve veze sa normalnim poslovanjem i poštovanjem zakonskih normi, a da ih relevantne institucije kao savjesnog poslovnog subjekta nisu u stanju zaštiti, zbog čega moraju priznati da je teško pronaći adekvatniji odgovor koji ne bi uključivao ozbiljnije rezove u samoj kompaniji.
Podsjetimo, 18. juna ove godine američka Kancelarija za kontrolu imovine stranaca OFAC uvela je sankcije nizu kompanija koje “čine mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku”, a “Infinity International” se našao među njima, skupa sa firmama “Infinity Media”, “Prointer ITSS”, “Sirius 2010”, “Kaldera”, “K-2 Audio” u čijem je vlasništvu Alternativna televizija, “Una World” u čijem je vlasništvu bila “Una TV”.
Iz “Infinity-ja” su tada saopštili da će bez posla ostati oko 800 ljudi, a spas su potražili u registrovanju novih kompanija i promjenama vlasničke strukture, pretvarajućći dotatašnje rukovodioce u vlasnike.
„Invictus“ su prije mjesec dana osnovali menadžeri „Prointera“ i „Siriusa”.
-
NEKRETNINE8 meseci prije
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE1 godina prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
NOVOSTI3 meseca prije
Učesnici Visa olimpijskog triatlona prikupili 26.500 KM za Specijalnu Olimpijadu u Bosni i Hercegovini
-
FINANSIJE11 meseci prije
Vlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
INVESTICIJE1 godina prije
Castellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
NOVOSTI1 godina prije
Prag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
POLJOPRIVREDA1 godina prije
Proizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu
-
FINANSIJE12 meseci prije
Mtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca