PRIVREDA
Ko ne plati porez – ostaje bez imovine
Poreska uprava Republike Srpske upozorila je obveznike poreza na nepokretnosti koji nisu izmirili obaveze za tri prethodne godine da bez odlaganja izvrše uplatu utvrđenog iznosa poreskog duga.
Kako su naveli, protiv poreskih obveznika, koji nisu izmirili obaveze u roku i na način utvrđen Zakonom o porezu na nepokretnosti, Poreska uprava Republike Srpske će preduzeti mjere prinudne naplate, izvršenjem na novčanim sredstvima, odnosno na pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika.
Prema njihovim riječima, dospijeće plaćanja prve rate ovog poreza je 30. jun ove godine i ne može biti manja od polovine iznosa sa poreskog računa, dok se druga rata do kompletnog iznosa treba uplatiti najkasnije do 30. septembra 2016. godine.
Inače, u Srpskoj se od početka ove godine bilježi pad naplate po osnovu poreza na nepokretnost, pa je tako u prva tri mjeseca naplaćeno 2,8 miliona KM, što je za sedam odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.
Predstavnici opština i gradova u Srpskoj ističu da je generalno za sve lokalne zajednice porez na nepokretnost veoma bitna stavka, ali i da im je svaka marka važna s obzirom na niz problema s kojima se susreću.
Pored toga, oni navode da je u nekim opštinama u zemljama okruženja to čak i glavni izvorni prihod lokalne zajednice. Mićo Mićić, predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske i gradonačelnik Bijeljine, rekao je da Bijeljina ima dobru naplatu ovog poreza i naglašava da im je on po naplati jedan od boljih poreza, tako da su zadovoljni po tom pitanju.
„To je vjerovatno zato što su ljudi sami prijavili i rekli sebi, bolje da plaćam redovno, nego da dođe neko da me provjerava“, rekao je Mićić.
Međutim, on je istakao da nisu baš zadovoljni obuhvatom i evidencijom, odnosno da nisu prijavljene sve nepokretnosti koje bi trebalo da budu.
„Mislimo da to nije dovoljno oporezovano, pogotovo što je taj porez dosta korektan, u smislu da ima socijalnu komponentu, gdje četvoročlana porodica do 80 kvadrata nepokretnosti ne plaća ništa“, rekao je Mićić i dodao da na ovome treba više raditi, napraviti bolju evidenciju, a samim tim i realniju sliku i obuhvat.
Komentarišući pad prihoda od poreza na nepokretnosti u Srpskoj u prva tri mjeseca ove godine, Mićić je rekao da je uzrok toga generalno kriza.
„Problem je u tome što ljudi nemaju para, pa ono što ne moraju platiti odmah i ne plate“, zaključio je Mićić.
Iz Poreske uprave Republike Srpske su obavijestili poreske obveznike da je u toku dostavljanje poreskih računa za porez na nepokretnosti za ovu godinu na prijavljene adrese vlasnika nepokretne imovine u Srpskoj.
„Poreski obveznici koji ne zaprime poreski račun za ovu godinu putem ovlaštenog dostavljača – pošte, isti mogu podići na šalterima Poreske uprave, odnosno područnim jedinicama kojima pripadaju“, navode iz Poreske uprave Republike Srpske.
S obzirom na to da sve opštine još nisu dostavile neophodne podatke za izdavanje poreskih računa za 2016. godinu, iz Poreske uprave Republike Srpske navode da su za štampanje prvo pripremljeni poreski računi za opštine koje su na vrijeme dostavile sve potrebne podatke.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca