Connect with us

INVESTICIJE

Misterija okružuje najveću poslijeratnu investiciju u BiH

Vijeće ministara BiH i Vlada Federacije BiH pružili su podršku kineskim investitorima za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Cijena projekta je blizu 722 miliona eura, što ga čini najvećom poslijeratnom investicijom u BiH. Ipak, o detaljima projekta nadležni proteklih dana malo govore, te su brojna pitanja ostala nedorečena.

Objavljeno

 


 

Projekat vrijedan blizu milijardu i po maraka. 15 posto cijene plaća EP, 85 posto kineska Exim banka. Rok otplate 15 godina. Kamata nepoznata. Nepoznato je i koliko će električne energije proizvoditi termolektrana i po kojoj cijeni, koliko će koštati ugalj.

„Mislim da je i odluka polazna i analize koje su rađene su sa cijenama električne energije na tržištu koja je bila puno veća nego što je sad sa ovom cijenom električne energije koja je trenutno na tržištu. Nijedan od postojećih blokova ne može efikasno da radi osim hidroelektrana, pogotovo bi bila komplikovana izgradnja nekog novog bloka“, smatar Mirza Kušljugić, Elektrotehnički fakultet Tuzla.

Projektom je planirano da se na tržištu cijena struje po megavatu kreće oko 54 eura, a uglja oko 2 eura po gigađulu. Jedino po tim parametrima bi bilo moguće vraćati kredit Kinezima. Ali već sada je cijena struje na tržištu oko 40 eura, a uglja između 2,5 i 3 eura. Te se postavlja pitanje konkurentnosti i ekonomske održivosti Bloka 7. S druge strane ako na tržištu i dođe do sniženja cijenu uglja, održivost domaćih rudnika, posebno Kreke, upitna je.

„Bez ulaganja, bez nove opreme, bez modernizacije, ne možemo to raditi. Zbog toga su svi naši planovi okrenuti da investiramo u proizvodne rudarske kapacitete koji će dati najjeftiniji ugalj i u onoj potrebnoj količini koja će omogućiti i nisku cijenu k/s u bloku sedam, a isto tako obezbijediti dugoročno poslovanje rudnika“, ističe Emir Aganović, Elektroprivreda BiH.

A stanje u rdunicima je najbolji pokazatelj kakva su dosadašnja ulaganja. Te je nedoumica i da li će loše opremljeni rudnici moći podmiriti termoelektranu tolike snage.

Reklama

„Bez investicije u rudnike nema novog bloka, a bez novog bloka nema rudnika“, tvrdi Mirza Kušljugić, Elektrotehnički fakultet Tuzla.

Za neke stručnjake iz ove oblasti, izgradnja Bloka 7 je jedini način da BiH održi energetsku nezavisnost, a rizici strateških projekata uvijek postoje. Ipak, niti jedna zapadna kreditna organizacija nije htjela finansirati projekat, jer imaju striktne zabrane izgradnje pogona na ugalj, zbog zagađenja, na što uzalud godinama upozoravaju brojna ekološka udruženja i u našoj zemlji.

Članice EU i Energetska zajednica stalno povećavaju naknade za emisije štetnih gasova iz velikih ložišta, a u njih spadaju i termoelektrane. Da li će Blok 7 ispoštovati evropske standarde zaštite okoliša htjeli smo upitati direktora EP, Bajazita Jašarevića, ali bezuspješno. Iako je danas zasjedao NO preduzeća, na temu Blok 7, rezultati sastanka su nepoznati.

 

Izvor: N1

Reklama
Nastavite čitati

NOVOSTI

Projekt od oko milijardu i po KM zvanično je propao

Objavljeno

 

Od

Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.

Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.

Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.

Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.

– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.

biznisinfo.ba

Reklama
Nastavite čitati

BIZNIS

Ekonomski stručnjaci: Koje su najisplativije investicije u 2024.

Objavljeno

 

Od

Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.

„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.

Pravci razvoja

Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.

„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.

Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.

Reklama

„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.

Ključna grana

Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.

„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.

Očekivanja od države

Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.

Reklama

„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.

Nove tehnologije

Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.

avaz.ba

Nastavite čitati

NOVOSTI

Jedan od najbogatiji Mađara preuzima cementaru u Lukavcu

Objavljeno

 

Od

Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.

Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.

Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.

Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.

Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.

Reklama

Potom je 2014. otkupila preostale dionice.

Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.

Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.

Počela je sa radom 1974. godine.

Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.

Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.

Reklama

Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.

U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.

Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.

Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.

„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.

Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.

Reklama

On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.

Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.

Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.

Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.

seebiz.eu

Reklama
Nastavite čitati

U trendu