INVESTICIJE
Predstavljen energetski projekat Krk Energy Hub
Konzorcij stranih tvrtki – Pulsat Global Capital, BSH Group, Cyberun ITSS, Cybering Corp US te CBG (Croatian Business Group), ponovno su danas predstavili energetski projekt Krk Energy Hub
koji se sastoji od sedam različitih projekata vrijednih 4,7 milijardi evra: LNG terminal, kogeneracijska, ekološki prihvatljiva TE na plin, toplana za toplinsko grijanje grada Rijeke, pokretanje proizvodnje u Dini na Krku i završetak nedovršene proizvodne linije, povezivanje plinovoda sa Slovenijom, BiH i Mađarskom, izgradnja dalekovoda i podvodnih kablova za povezivanje Hrvatske s Italijom te trgovina plinom u Hrvatskoj. Svi ti projekti, naglasili su kanadsko-američki investitori na konferenciji za medije, koriste sinergiju kako bi povećali učinkovitost međusobnim korištenjem plina, struje i industrijske pare.
I, kako se čini prema njihovom nastupu, njihovi bi planovi mogli ozbiljno poremetiti planove kompanije LNG Hrvatska i generalno projekta koji ta tvrtka vodi. Sigurni su, naime, da će kroz mjeseca dana riješiti pitanje vlasništva zemlje na Krku na kojoj bi trebali graditi svoje projekte i započeti proces uknjiživanja. To je zemljište, podsjetimo, dio stečajne mase Dioki Grupe i u vlasništvu je Hypo banke, koja je svoja potraživanja prebacila u austrijsku državnu kompaniju Heta, a koje hrvatska država još nije otkupila.
-Razvijamo projekte puno prije nego što je to počeo LNG Hrvatska, od 2008., i već tri godine pregovaramo s Hypo bankom o zemljištu. Ne znam kako je LNG Hrvatska može razvijati projekt koji nije na njezinom zemljištu. Mi imamo određena vlasnička prava – naglasio je Branko Šarčanin iz grupacije BSH, dodavši i da je LNG Hrvatska prijavljena institucijama EU.
Pojasnio da je njihov koncept gradnje LNG terminala puno ambiciozniji od onog koji razvija LNG Hrvatska te da je strategija razvoja planirana u tri koraka. Prvi korak uključuje kooperativnu isporuku LNG-a kroz postojeće i raspoložive operatera u 2016./2017., druga plutajući terminal koji će biti pušten u roku od 18 do 24 mjeseca od preuzimanja zemljišta te treći i posljednji korak; gradnja kopnenog LNG terminala kapaciteta od 12 do 25 milijardi kubnih metara plina.
Trenutno su u procesu pregovora s dobavljačima te kupcima plina, a tvrde i da je njihov projekt dobio podršku od EU i SAD-a, za razliku od LNG Hrvatske koja je dobila samo novce od EU za financiranje dokumentaciju vezane uz terminal.
– Energetsko čvorište Krk važan je geopolitički projekt koji repozicionira Hrvatsku kao bitan oslonac diverzifikacije izvora dobave energenata za EU te povećava energetsku sigurnost EU i cijele regije. LNG terminalom valorizira hrvatski prostor na jedna potpuno novi način i osigurava dugoročne izvore prihoda od prerade, transporta i trgovine plinom i električnom energijom, donosi oko 1800 novih radnih mjesta te omogućava obnovu i proširenje Dine. Osim toga, daje se snažan investicijski ciklus od 4,7 milijardi eura, u čemu hrvatske kompanije mogu učestvovati prodajom robe, usluge i radova u vrijednosti od oko 1,5 milijardi eura. I sve to u projektu za koji izvore financiranja i rizike snose najvećim dijelom privatni investitori. Očekujemo od hrvatskih učesnika da podrže i lobiraju za svoj interes – istaknuo je i Franjo Luković kao predstavnik hrvatske BSH grupacije, koju čine Končar, Siemens, Pastor, Uljanik, Tehnika, Dalekovod, IVICOM, Energetski institut Hrvoje Požar te Allianz i Zagrebačka banka.
Koncept razvoja kanadsko-američkog projekta, kako je istaknuto, se više oslanja na gotovo zaboravljeni Adria LNG te se planiraju otkup dokumentaciju Adria LNG-a i revidiranje dozvola nakon što uđu u posjed zemljišta. Apeliraju na hrvatsku Vladu da im da podršku. Bili su, naime, na sastanku s ministrom gospodarstva Tomislavom Panenićem, Plinacrom, zatražili su i sastanak i na višim razinama, s premijerom Tihomirom Oreškovićem, ali ga nisu uspjeli dobiti. Takođe, pozivaju LNG Hrvatsku da im se pridruži jer, kako napominju, država ne može graditi na tuđoj zemlji ili oduzeti zemlju pod izlikom ‘strateškog’ i kršiti pravila tržišne utakmice.
Izvor: Lider
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca