PRIVREDA
Najbolje kompanije „Standard“, „Zp-komerc“ i „Metalac MBM“
BANjALUKA – Kompanije „Standard“ iz Prnjavora, „ZP komerc“ iz Bijeljine i „Metalac MBM“ iz Dervente dobitnici su prvih nagrada za najuspješnije veliko, srednje i malo privredno društvo Republike Srpske u prethodnoj godini u 13. izboru najuspješnijih u privredi Srpske, koji je večeras u Banjaluci organizovala Privredna komora.
Drugo mjesto u kategoriji velikih privrednih društava zauzela je „Destilacija“ iz Teslića, treće „Romanija putevi“ sa Sokoca, dok je u kategoriji srednjih privrednih društava drugo mjesto pripalo kompaniji „Ekskluziv lindžeri“ iz Banjaluke, a treće mljekari „Pađeni“ iz Bileće.
U kategoriji malih privrednih društava drugo mjesto pripalo je „Stanišiću“ sa Pala, treće „EKP Elkeru“ iz Ljubije, četvrto mljekari „Dule“ iz Bijeljine, a peto „Popovom Polju“ iz Trebinja.
Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Srebrenka Golić čestitala je svim nagrađenima i izrazila poštovanje privrednim subjektima koji u ovim vremenima posluju sa uspjehom.
Ona je poručila da je trajno opredjeljenje Vlade Republike Srpske rasterećenje privrede, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje konkurentnosti.
„Republika Srpska ima poresku politiku koja je među najstimulativnijim u regionu, a uz reforme na tržištu rada biće obezbijeđeni još bolji uslovi za novi privredni razvoj“, rekla je Golićeva, poručivši da će Vlada i u buduće sve učiniti da domaćim privrednim subjektima olakša poslovanje. Ona je izrazila zadovoljstvo rastom industrijske prozvodnje u prethodnoj i prvim mjesecima ove godine, navodeći oporavak privrede kao jedna od ključnih ciljeva Ekonomske politike za ovu godinu. „Prethodnu godinu u Republici Srpskoj obilježila je borba sa posljedicama katastrofalnih poplava iz 2014. godine od kojih su štete dostigle skoro 15 odsto BDP-a, kao i borba sa posljedicama prošlogodišnjih suša“, rekla je Golićeva.
Predsjednik Upravnog odbora preduzeća „Standard“ iz Prnjavora Emir Dacić rekao je da ova nagrada predstavlja priznanje svim radnicima koji su vjerovali u transformaciju ove firme, te da je uspjeh rezultat jasne vizije, transparentnih ciljeva i odlučnosti menadžmenta i zaposlenih. „Vaš izbor pokazuje da se nevrednuju samo rezultati, već i okolnosti u kojima se radi“, rekao je Dacić.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić rekao je da je, uprkos kriznoj prethodnoj godini, zabilježen privredni rast, koji nije bio dovoljan da bi njim bili zadovoljni.“Započete reforme nisu dale očekivane rezultate. Učinjeni su pomaci, ali nedovoljni da bismo privukli investicije“, smatra Đurić.
On je poručio da novim Zakonom o radu nisu zadovoljni ni poslodavci, ni sindikat, te da bi otvorenost domaćeg tržišta bez adekvatne zaštite domaćih proizvođača mogla imati katastrofalne posljedice.
„Najavljeno poskupljenje struje i povećanje akciza novi su kamen za posrnulu privredu. Krajnje je vrijeme da privreda postane prioritet svih nivoa vlasti, ali ne samo deklarativno“, rekao je Đurić.
On je dodao da zajednički cilj mora biti stvaranje stabilnog i razvijenog sistema i da raspoloživi resursi Republike Srpske govore da je to moguće.
Priznanja u kategoriji za najznačajniju investiciju i doprinos zapošljavanju dobile su kompanije „RS-silikon“ iz Mrkonjić Grada, EFT iz Stanara, „Dermal“ Kotor Varoši i „FL Stakorina“ iz Čajniča.
U kategoriji za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti priznanje su dobili „M:tel“ iz Banjaluke, „Napko bed fektori“ iz Petrova i „Majneks“ sa Pala.
Najuspješnije žene u privredi u prethodnoj godini su direktor kompanije „Premijer“ iz Doboja Rankica Panić, direktor „Sage RS“ iz Banjaluke Aleksandra Grubor i zamjenik direktora Mesne industrije „Trivas“ iz Prnjavora Jelena Vasić.
Među kompanijama koje su dobile priznanja za značajne jubileje su „Nova dipo“ Gornji Podgradci za 160 godina rada, „Autoprevoz“ i „GP Krajina“ iz Banjaluke za 70 godina rada, banjalučki „Lanako“ za 25 godina rada, te „Elnos“ iz Banjaluke za 20 godina rada.
Posebno priznanje za očuvanje životne sredine dobilo je preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ iz Bijeljine, za novoosnovano privredno društvo i razvoj poljoprivredne proizvodnje „Šumska tajna“ iz Ribnika, a za podršku agrobiznisu u oblasti proizvodnje sjemenske pšenice i organizovanje proizvodnje „Jelena“ iz Kozarske Dubice.
U kategoriji za prepoznatljiv kvalitet i razvoj domaćeg proizvoda priznanja su dobili „Dukat“ iz Banjaluke, „Bema“ iz Banjaluke, „Neven“ iz Rudog, „Glorija lajn“ iz Banjaluke, „Zlatna pčela“ iz Novog Grada, „Mlijekoprodukt“ iz Kozarske Dubice, „Mira“ iz Prijedora, „Karmen lajn“ iz Laktaša, „Krajina kvas“ iz Banjaluke, „Mediteran inoks“ iz Čelinca, „Milteks“ iz Banjaluke, „Svislajon“ iz Trebinja i „Novi jelšingrad“ iz Banjaluke.
Svečanosti dodjele priznanja u Kulturnom centru Banski dvor prisustvovali su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar saobraćaja i veza Neđo Trninić, ministar za ekonomse odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprovrede Stevo Mirjanić, predstavnici zakonodavne vlasti Srpske, institucija BiH, privrednici, te predstavnici kulturnog i javnog života Srpske.
Izvor:Srna
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca