PRIVREDA
ROLDUGIN: Putin mi je stari prijatelj, ali ja nisam biznismen
SANKT PETERBURG – Autori „Panamskih dokumenata“ nisu mogli da nađu direktnu vezu između Vladimira Putina i afere, pa nastoje da preko Sergeja Roldugina, poznatog violončeliste, nekako „ubace“ ruskog lidera u priču.
Prema mišljenju novinara koji su objelodanili dokumente, Roldugin je Putinova osoba od povjerenja i, navodno, ima „ključnu ulogu“ u mreži, kako se tvrdi, tajnih ofšor ugovora.
Roldugin, poznati violončelista iz Sankt Peterburga, ne krije da je dobar prijatelj ruskog predsjednika i to iz vremena kada Putin još nije bio na vlasti, ali navodi da se novcem bavio u doba Gorbačovljeve „perestrojke“.
Zapadni mediji tvrde da poznati umjetnik ima „dva lica“ i da živi dvostrukim životom – s jedne strane je skroman i popularan muzičar, a sa druge je „čuvar Putinovog novca“.
Za ovu tvrdnju autori nemaju direktan dokaz, pa nastoje da pričom o Rolduginu nekako povežu Putina i aferu.
U glavnoj biografskoj knjizi pod naslovom „U prvom licu“ Roldugin je opisao kako su se on i Putin sreli još 1977. godine i „od tada su nerazdvojni“.
„Putin mi je kao brat. Ranije, kada nisam imao gdje otići, odlazio sam kod njega, kod njega sam i spavao i jeo“, piše Sergej Roldugin.
Oni su zajedno odlazili u pozorište sa „simpatičnom djevojkom Ljudom“, koja će kasnije postati supruga Vladimira Putina.
Roldugin kaže da su on i Putin u to doba „zajedno sudjelovali u uličnim tučama i zajedno su se noću vozili po Lenjingradu /danas Sankt Peterburgu/“.
Roldugin je bio i kum na krštenju prve Putinove kćeri Maše, što je još jedan, navodni, „dokaz“ za optužbe da je „čuvar novca“.
Po završetku Lenjingradskog konzervatorija Roldugin je putovao na gostovanja u Japan. „Imao sam više novca od Vovke /Putina/. S tih putovanja sam mu donosio suvenire i razne majice“, napisao je Roldugin.
Sergej Roldugin u Rusiji se, inače, nije često pominjao kao Putinov prijatelj. U medijima je on najčešće figurirao kao solista i dirigent „Marijinskog teatra“, muzički menadžer i pokrovitelj umjetnosti.
On je imao manjinske dionice u banci „Rosija“, koja je u pojedinim stranim i ruskim liberalnim medijima okarakterisana kao „lična banka užeg kruga Putinovih najbližih saradnika“, za šta nisu izneseni direktni dokazi.
Roldugin je postao dioničar 2005. godine, kupivši 3,96 odsto dionica. Ruski mediji su izvještavali da poznati violončelista nije sudjelovao u upravljanju bankom.
Mada je prijatelj sa Putinom, Roldugin nije postao ministar kulture, iako se o tome svojevremeno spekulisalo.
Godinu dana bio je rektor Sanktpeterburškog konzervatorijuma, a 2005. godine postao je umjetnički direktor sanktpeterburškog Doma muzike.
Novinari liberalnog i opozicionog lista „Novaja gazeta“ nastoje da Roldugina prikažu kao Putinovog čovjeka za novac, a, navodno, neki od njih su i učestvovali u istragama oko „Panamskih papira“.
Problem autora je u tome što nema direktnih veza Putina sa aferom, pa „Novaja gazeta“ pominje „nekog čovjeka koji poznaje Roldugina“ i citira njegove riječi da je Putinu „bio potreban čovjek kome može vjerovati“.
Ali, problem je u tome što se ne zna o kakvom je svjedoku riječ niti kako se on zove.
Sergej Roldugin je lično odgovorio novinarima na pitanje o panamskim ofšor aktivima.
„Vrlo davno sam imao veze sa tim biznisom. Bilo je to još prije perestrojke. Takav je bio splet okolnosti. Zatim se to dalje razvijalo… Od tog novca se između ostalog dotira Dom muzike. Ali to je posebna tema“, rekao je Roldugin.
Kompanija „Mosak Fonseka“ odbila je da potvrdi autentičnost „Panamskih dokumenata“, a postupak novinara okarakterisala je kao zločin.
SRNA
BIZNIS
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
PRIVREDA8 meseci prije
Cazin uspio očuvati proizvodnju mlijeka
-
ANALIZE2 sedmice prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
PRIVREDA12 meseci prije
Јesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka
-
TRŽIŠTA1 godina prije
„Nezavisne“ istražuju: Ljetovanje u Hrvatskoj prži novčanik
-
TEHNOLOGIJA11 meseci prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
BIZLIFE2 sedmice prije
Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici
-
LIČNE FINANSIJE1 godina prije
Svako veče uradite ovo: Najbolji savjeti za uštedu novca
-
FINANSIJE5 meseci prije
Prosječna plata u Republici Srpskoj u martu iznosila 1.258 KM