FINANSIJE
Srbija vraća MMF-u posljednju ratu
Beograd – Srbija će naredne nedjelje izmiriti poslednju ratu obaveza prema MMF po kreditu od prije sedam godina, saopštila je NBS.
Otplatom posljednje rate glavnice duga u utorak 12. aprila, u iznosu od 7,25 miliona evra, Srbija će u potpunosti izmiriti obaveze po osnovu stend-baj aranžmana koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio zemlji 19. januara 2009, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Navedenim aranžmanom, koji je okončan 15. aprila 2011, bila su odobrena sredstva u iznosu od 2,94 milijarde evra, od čega su za jačanje deviznih rezervi zemlje iskorišćena sredstva od 1,53 milijarde evra.
Sredstva iz tog aranžmana odobrena su za održavanje makroekonomske i finansijske stabilnosti uslijed neizvjesnih globalnih finansijskih i ekonomskih uslova, smanjenja budžetskog deficita i javnog duga, obuzdavanje inflacionih pritisaka i prevelikih dnevnih oscilacija deviznog kursa dinara.
Sprovođenjem strukturnih reformi trebalo je da se unapredi ekonomski rast i izvozni potencijal i da se sprovedu preventivne mjere u finansijskom sektoru radi prevazilaženja eventualnih efekata globalne krize.
Nabrajajući makroekonomske rezultate sprovođenja ovog, po obimu sredstava najvećeg stend-baj aranžmana koji je Srbija zaključila saMMF-om, NBS navodi da je u domenu javnih finansija fiskalni deficit porastao s minus 4,4 odsto na minus 4,8 procenata bruto društvenog proizvoda (BDP) u periodu 2009-2011. godine.
Istovremeno, udio javnog duga u BDP-u istom periodu povećan je s 32,8 na 45,4 odsto. Godišnja inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 6,6 odsto 2009. godine, 10,3 procenta naredne godine i 7,0 procenata 2011.
U referentnom periodu 2009-2011, deficit tekućeg računa platnog bilansa takođe je porastao s minus 6,6 odsto na minus 10,9 procenata BDP-a.
Iz NBS navose da su i troškovi stend-baj aranžmana zaključenog 2009. godine bili značajni. Otplata glavnice je započeta avgusta 2012. godine, a otplata posljednje rate glavnice duga predstoji 12. aprila.
Iz sredstava deviznih rezervi otplaćeno je ukupno 1,59 milijardi evra. Pored toga, plaćeni su ukupni troškovi u iznosu od 91,2 miliona evra, i to 79,6 miliona evra po osnovu kamate, 7,6 miliona evra za troškove provizije i 4,0 miliona evra za troškove angažovanja sredstava.
U 2009. godini, MMF je donio odluke o alokaciji specijalnih prava vučenja, po osnovu kojih je Srbija dobila mogućnost zaduživanja od 422,5 miliona evra. Dug i obaveze Srbije po tom osnovu regulisane su posebnim zakonom donijetim 28. oktobra 2009.
Sredstva su u potpunosti iskorišćena za potrebe budžeta u skladu sanalozima Ministarstva finansija od 28. decembra 2009. godine.
Ministarstvo finansija, precizira se u saopštenju centralne banke, obezbjeđuje sredstva u budžetu potrebna za redovno servisiranje kamate prema MMF-u po osnovu korišćenja ovih sredstava, kao i ostale pripadajuće troškove.
Dug po osnovu glavnice iskorišćenih sredstava biće vraćen u rokovima i na način predviđen Statutom MMF-a.
U uslovima ponovnog usporavanja privrednog rasta u Evropi i svijetu, Srbija je, kako se podsjeća, zaključila sa MMF-om 29. septembra 2011. novi stend-baj aranžman u trajanju od 18 mjeseci, koji je imao za cilj očuvanje makroekonomske i finansijske stabilnosti i poboljšanje investicione klime u zemlji.
Aranžman u iznosu od 1,08 milijardi evra zaključen je iz predostrošžosti, odnosno bez namjere da se koriste sredstva, osim u slučaju platnobilansnih potreba zemlje.
Prvo razmatranje rezultata u sprovođenju ovog aranžmana, u februaru 2012, nije pozitivno završeno zbog odstupanja usvojenog budžeta za 2012. od dogovorenog fiskalnog programa. Po osnovu troškova za angažovanje sredstava u okviru ovog aranžmana, koji je istekao 28. marta 2013. i po kome nije bilo korišćenja sredstava, Srbija je platila 2,04 miliona evra.
Aktuelni stend-baj aranžman iz predostrožnosti, koji je MMF odobrio Srbiji 23. februara 2015. godine na iznos sredstava od 1,17 milijardi evra, uspješno se sprovodi, dodaje NBS.
Ozdravljenje javnih finansija okarakterisano je prepolovljenim fiskalnim deficitom, niskom inflacijom i stabilnim deviznim kursom dinara, kapitalno adekvatnim bankarskim sektorom i trenutno najnižom u novijoj istoriji kamatnom stopom na kredite u Srbiji, a sve su to rezultati aktuelnog ekonomskog programa, navodi se u saopštenju.
U 2015. godini ostvaren je privredni rast od 0,8 odsto i pored snažnih mjera fiskalne konsolidacije, godišnja inflacija iznosila je 1,5 procenata, deficit tekućeg računa platnog bilansa smanjen je na 4,8 odsto BDP-a, dok je fiskalni deficit prepolovljen na 3,7 procenata BDP-a.
Usporen je rast javnog duga i uz dalje strukturno i fiskalno prilagođavanje očekuje se uspostavljanje njegovog silaznog trenda, poručuju iz NBS.
Jedini trošak u okviru aktuelnog stend-baj aranžmana odnosi se na angažovanje sredstava i iznosi 2,25 miliona evra za prve dvije godine sprovođenja dogovorenog ekonomskog programa.
izvor: Glas Srpske
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca